Ravnatelj Thalassotherapije Opatija: ‘Svatko je potencijalna žrtva, ali i dio rješenja za epidemiju’



Naoko je izgledalo kako slijedi još jedan uobičajeni tjedan. U tijeku je bila priprema kongresa Science4health, gdje smo trebali raspravljati o promjeni paradigme sekundarne prevencije i kardiološke rehabilitacije, stvarajući novu platformu »comunity and home based« programa na krilima tehnologije koja nam je danas dostupna. Upravo one koju ćemo u razdoblju koje je ispred nas morati koristiti sve češće.


 


Dana 25. veljače pojavio se prvi bolesnik s koronavirusom u Republici Hrvatskoj, a mjesec dana kasnije već je 40 oboljelih. Nitko nije ni pomisliti mogao da se kongres organiziran za 9. travnja neće moći održati i sve što slijedi u razdoblju ispred nas. Sve se u trenutku izokrenulo, a nitko od nas se za to nije posebno pripremao, tako opisuje aktualnu situaciju prof. dr. Viktor Peršić, ravnatelj Klinike za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila Thalassotherapia Opatija, dodajući da smo »u borbi s bolešću nesumnjivo velikog epidemiološkog potencijala«.




 


​Visokorizična skupina


– Velik je dio našeg stanovništva suradljiv i pridržava se uputa Nacionalnog stožera, pa koliko-toliko ostajemo u linearnoj dinamici rasta, a nekako izbjegavamo eksponencijalnu dinamiku, kada stvari brzo eskaliraju. Svatko od nas kada daje objave za medije o ovako osjetljvoj temi mora biti obazriv prije svega prema sugrađanima zbog aktualnog trenutka u kojem se nalazimo sa svim restrikcijama koje nas značajno odmiču od dnevne rutine, zone komfora i načina ponašanja. Susrećemo se s globalnom krizom koja će zasigurno ostaviti većeg traga nego sve one dosad, a s kojima se je susrela moja generacija. Posljedice navedenog i odluke koje budemo donosili danas odrazit će se na promjene sutra u zdravstvenom sustavu u kojem radim, ali prije svega na ekonomiju i društvo uopće, kako kod nas, tako i u svijetu, govori prof. dr. Peršić, naglašavajući ono što se o novom koronavirusu nazvanom SARS-CoV2 zna, ali i ono što još nije poznato.


 


Snimio Damir ŠKOMRLJ


– Za koronavirus još ne postoji lijek. Iako se u proteklom razdoblju spominje njih nekoliko, čak i Plivin Sumamed, za sada svi spomenuti djeluju na posljedice bolesti, a ne na uništavanje virusa. Stoga, jasno je zašto su protuepidemijske mjere svedene na sprečavanje zaraze preko socijalnog kontakta uglavnom kapljičnom infekcijom imperativ. Bez domaćina, čovjeka, virus je vrlo inertan i živi nekoliko sati do nekoliko dana. Činjenica kako su inficirani zarazni jedan do dva dana prije pojave simptoma, a infektivnost pada nakon 12 dana, postavila je erotuepidemijske mjere ograničavanja socijalnog kontakta kao temelj. Samoizolacija, privremeno ograničavanje kretanja, druženja, putovanja, danas čak iz grada u grad, postalo je naša svakodnevica. Vjerujemo kako navedeno nema alternativu, iako pojedine Europske zemlje zauzimaju liberalniji stav, poštedniji za ekonomiju zemlje. No, predbacuje im se, dok u isto vrijeme Italija i Španjolska postaju biljezi loših ishoda i nude mračna upozorenja. Od samog početka su zaraženi pripadnici srednje dobi, a stradaju stariji u kojih su komorbiditeti češći, osobito oni kardiovaskularni. Inače, gotovo 10 posto sezonalnih prehlada izazivaju koronavirusi, koji kao i svi drugi virusi mutiraju. Nameću se mnogobrojna pitanja vezana uz COVID-19 infekciju, budući da većina zaraženih nema značajnije simptome, smrtnost u općoj populaciji je relativno niska, 5 do 6 na 100.000 stanovnika, dakle zanemariva u mlađoj dobi, dok u starijoj populaciji u slučaju komorbiditeta i druge virusne bolesti inače postaju permisiv loših ishoda, pa tako i koronavirus, pojašnjava.


 


Kao specijalist kardiologije, dr. Peršić pojašnjava i zašto se upravo osobe s kardiovaskularnim bolestima nalaze u visokorizičnoj skupini kada je riječ o opasnosti infekcije.


 


– Premda je COVID-19 infekcija dosegnula razinu pandemije, njezin se tijek još uvijek razvija, a naša saznanja svakim danom evoluiraju. Ono što možemo reći proizlazi iz iskustva prijašnjih epidemija koronavirusa i gripe. Takve virusne infekcije mogu pokrenuti različita kardiovaskularna događanja, kao što je srčani infarkt, aritmije, pogoršanje srčanog zatajenja, zahvaljujući kombinaciji značajne sistemske upale, ali i lokalizirane upale na krvnim žilama. Po istom načelu COVID-19 infekcija može ili izazvati nove kardiovaskularne događaje ili pogoršati osnovnu kardiovaskularnu bolest. Tijekom epidemija gripe poznato je da više bolesnika umire od kardiovaskularnih uzroka, nego zbog same gripe. Temeljeno na ranim izvještajima o zaraženima s COVID-19 očekuju se značajne kardiovaskularne komplikacije s infekcijom navedenim virusom, a vidljivo je da je kardiovaskularna bolest manje prisutna u nehospitaliziranim i blažim slučajevima zaraženih sa COVID-19. U proteklom se razdoblju dosta govorilo o učinku pojedinih lijekova na COVID-19. Mala, ograničena francuska studija testirala je učinak hidroksiklorokinina (inače antimalarik) i azitromicina (kod nas poznatom pod tvorničkim imenom Sumamed) na respiratornu infekciju u bolesnika s COVID-19. Moguć mehanizam djelovanja je sporiji ulazak virusa u stanice i njegovo sporije umnožavanje. Radilo se o svega dvadesetak bolesnika, pa se i rezultati koji su se pokazali u manjoj skupini bolesnika kao korisnim moraju tretirati kao sporadični dokaz. U svakom slučaju, istraživanje je bilo prepuno metodoloških nedostataka, a nužno je kliničko istraživanje na velikom uzorku bolesnika za što trebamo vremena, pojašnjava prof. dr. Peršić.


 


Mnogobrojna pitanja


Iz svega ovoga, kaže, proizlaze mnogobrojna pitanja.


 


– Jesu li umrli starije životne dobi preminuli zbog virusa ili s njim, može li se dokazati uzročno-posljedična veza smrti s virusnom infekcijom? Zašto Lombardija, zašto Wuhan, zašto Španjolska? Postoji određena sličnost Lombardije i Španjolske. U talijanskoj pokrajini Lombardiji prosječna starost umrlih je blizu 80 godina, a više od 99 posto imalo je barem jednu kroničnu bolest, navedena regija ima visoku dob stanovništva, visoku zagađenost, inače veću smrtnost, a virus se u ranoj fazi epidemije počeo širiti upravo u skupini umirovljenika. Navedena regija ima priličan broj kineskih radnika iz područja Wuhana, a ima i druge osobitosti koje bih u ovom trenutku nazvao možda previše spekulativnim da ih iznosim.


Sve i da nismo izravno pogođeni virusom, u idućem razdoblju snosit ćemo posljedice ovog vremena koje još uvijek ne znamo koliko će zapravo trajati. A onda kada se zaraza u Hrvatskoj zaustavi, ovisit ćemo i dalje na određen način o razvoju događaja u susjednim zemljama i svijetu. Stoga je i logično kako poduzete protuepidemijske mjere i nemaju alternativu. Vjerujem da će one biti učinkovite, zapravo one jesu već i sada, tako da u Primorsko-goranskoj županiji do kraja ožujka očekujemo 40-ak oboljelih, od kojih će neki oboljeli u međuvremenu i ozdraviti. Nacionalni stožer, ali i naš regionalni stožer, odlično upravlja situacijom. Ipak smo mi zemlja s ponosnom tradicijom u ovom području, prepoznata u svijetu po legendarnom hrvatskom liječniku dr. Andriji Štamparu.


 


Vjerojatno ćemo si svi u konačnici postaviti pitanje: hoćemo li i iduće godine, pojavi li se nekakav novi virus ili slična pojava, postupiti isto? Bit ćemo u svakom slučaju bogatiji za jedno iskustvo, ali i svjesniji posljedica odluka koje smo svi zajedno donosili, ne misleći pritom samo na nas u Hrvatskoj, naglašava ravnatelj opatijske zdravstvene ustanove.
Potencijal onoga što pozitivno možemo ponijeti iz ove krize, kaže, golem je.


 


– Način funkcioniranja, pa dijelom i nas samih u zdravstvenom sustavu može biti u budućnosti lakše prihvaćen, a na korist pacijentima i zdravstvenim radnicima. Na tragu već ranije orijentacije EU fondova prema skrbi o starijoj populaciji »machine learning« sustavima, prilika je da ih implementiramo i iskoristimo. Takav sistem zapravo smo kao ustanova razvijali u proteklom razdoblju duljem od godinu dana i htjeli smo ga predstaviti na kongresu u travnju ove godine, koji smo pomaknuli za studeni ove godine. Taj sistem trebao bi osuvremeniti i omasoviti pristup kardiovaskularnoj prevenciji i pridonijeti smanjenju kardiovaskularne smrtnosti koja je još uvijek velika. Vjerujem da prirodu hitnih stanja koju uvijek povezujemo s bržim donošenjem odluka, za koje je inače uvijek potrebno neko vrijeme, možemo u pozitivnom smislu iskoristiti upravo u navedenom segmentu, ali i u mnogim drugim područjima koja nisu u mojoj domeni, stav je prof. dr. Peršića.


 


TTO otvoren za hitna stanja
Thalassotherapija Opatija kao bolnica s intervencijskom kardiologijom, aritmologijom, dijabetologijom, reumatologijom, može preuzeti u slučaju ispadanja takvih dijelova KBC-a Rijeka zbog prodora virusne infekcije, pa je predviđena kao COVID free zona.


– Stalno smo otvoreni za hitna stanja naših bolesnika. Privremeno je obustavljen elektivni program. Režim rada je prilagođen i usuglašen preporukama našeg Ministarstva zdravstva u dvotjednom režimu. Rad od kuće za pojedine djelatnosti, kao na primjeru radiologije, gdje smo djelatnicima postavili sustav za očitavanje kod kuće, rješavanje kontrolnih pregleda elektroničnim putem gdje se to može uvidom u nalaze bolesnika, endokrinološko/dijabetološko savjetovalište, reumatološko savjetovalište, psihologijska pomoć, sve su to promjene koje smo u vrlo kratkom razdoblju uveli u sustav Thalassotherapije Opatija i sasvim dobro funkcioniraju. Sva hitna stanja redovno primamo, svi bolesnici s C2 uputnicom redovito se pregledavaju, reumatološki bolesnici na posebno skupim lijekovima redovito se kontaktiraju elektroničkim putem ili telefonom, pa je i osigurana redovna primjena terapije u tih bolesnika. Isto vrijedi i za neodgodive i hitne dijagnostičke pretrage magnetskom rezonancijom, MSCT dijagnostikom i drugim dijagnostičkim procedurama iz područja kardiologije. Naši šalteri, u doduše smanjenom opsegu, rade, a pri ulazu u ustanovu bolesnici prolaze kroz trijažni punkt gdje se uzima epidemiološka anamneza, izmjeri tjelesna temperatura uza sve one mjere predostrožnosti koje moramo imati u tijeku epidemije COVID-19. Ulaz u bolnicu limitiran je na samo dva ulaza zbog upravo navedenih mjera koje provodimo, opisuje funkcioniranje opatijske ustanove njezin ravnatelj.


 


Veliki izazovi
Budući da je Thalassotherapija Opatija jedna od vodećih ustanova u primorsko-goranskoj regiji, ali i Hrvatskoj, u pružanju usluga zdravstvenog turizma, upozorava i na posljedice pandemije na ovaj segment hrvatske i turističke, ali i zdravstvene ponude.


 


– Sasvim je jasno kako je ova godina upitna za zdravstveno-turističke dolaske, a kakva će biti iduća godina, ovisi o nama i našoj spremnosti da se suočimo s posljedicama ove pandemije i dočekamo spremni razdoblje koje je ispred nas. Zdravstveno-turistički sektor do sada je pokazivao određenu otpornost prema krizama ove vrste, pa se nadam da će se to desiti i ovoga puta. World Travel and Tourism Council (WTTC) poziva na poduzimanje niza mjera već danas kako bi se omogućio brzi oporavak sektora zdravstvenog turizma nakon stavljanja pod nadzor COVID-19 pandemije. One se uglavnom svode na poboljšanja u viznom režimu (pojednostavljenje viza, smanjenje troškova, trajanje obrade…), uklanjanje ili ublažavanje nepotrebnih barijera u pristanišnim lukama i zračnim lukama, jednostavniju fiskalnu politiku (smanjiti troškove putovanja uklanjanjem određenih pristojbi), uvođenje poticaja, povećanja resursa za potrebe promocije, marketinga i razvoja proizvoda u zdravstveno-turističkim destinacijama.


 


Aktualna situacija već se odražava i na opatijsku ustanovu.


 


– Poznato je kako je naša ustanova u proteklom razdoblju bila dobro prepoznata na zdravstveno-turističko tržištu Europe i šire. Ove je godine već tradicijski u našoj ustanovi početkom siječnja trebala doći skupina liječnika iz NR Kine i boraviti kod nas nekoliko mjeseci pružajući usluge tradicijske kineske medicine u Thalasso-wellness centru. Ugovori su potpisani i s austrijskom osiguravajućom kućom AUVA, kao i sveučilišnom bolnicom u Oslu. Naravno, za sada je sve navedeno obustavljeno, kao i rad Thalasso wellness centra, kaže prof. dr. Peršić, dodajući da je opatijska Thalassotherapija »relativno malen, fleksibilan i adaptabilan sustav koji se i do sada pokazao otpornim na ovakve izazove«. Zbog toga vjeruje da će »ovoga puta biti još i čvršći, jer je izazov utoliko veći«, te na kraju poručuje svim građanima:


 


– Pridržavajmo se propisanih mjera našeg Nacionalnog stožera, ostanite kod kuće. Učinite to zbog vaših najmilijih i vas samih, jer svatko od nas je potencijalna žrtva, ali i nositelj rješenja.


 


Novi list pratite putem aplikacija za AndroidiPhone/iPad ili Windows Phone.