Uoči Dana holokausta

“Oleg Mandić, posljednji dječak iz Auschwitza” preveden na hrvatski jezik

Aleksandra Kućel Ilić

Brojni posjetitelji Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau našeg govornog područja bili su godinama uskraćeni za bilo kakvu prigodnu publikaciju na svom jezičnom izričaju. Ovih se dana situacija promijenila – govori Oleg Mandić o knjizi u kojoj je sadržana njegova životna istina



OPATIJA Opatijac Oleg Mandić, vitalni 86-godišnjak koji je uz sve ostale aktivnosti koje su mu obilježile život, vjerojatno najpoznatiji kao »posljednji čovjek koji je živ izašao iz zloglasnoga logora Auschwitz-Birkenau«, uoči ovogodišnjeg Dana holokausta ima dosta razloga za zadovoljstvo. Naime, njegova će životna istina kao univerzalna poruka čovječanstvu da se slične tragedije više nikada ne smiju dozvoliti, od sada biti dostupnija hrvatskim čitateljima.


– Brojni posjetitelji Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau našeg govornog područja bili su godinama uskraćeni za bilo kakvu prigodnu publikaciju na svom jezičnom izričaju. Ovih se dana situacija promijenila. Uprava Muzeja je odlučila pred ovogodišnji Dan holokausta (Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta) koji se obilježava 27. siječnja, tomu doskočiti. Objavila je na hrvatskom jeziku knjigu »Oleg Mandić, posljednji dječak iz Auschwitza« – otkrio nam je Oleg Mandić.


Sjećanja u knjizi


Spomenutu knjigu su pred nekoliko godina u Italiji zajedničkim snagama objavili Oleg Mandić i tršćanski novinar Roberto Covaz. Izašla je u tiraži od 15.000 primjeraka. Mandić je snagom svjedočanstva kazivao svoja aušvicka sjećanja, a Covaz, inače novinar koji radi u redakciji tršćanskih novina Il Piccolo, a živi u Monfalconeu, ih je snagom svoga novinarskoga pera bilježio i potom objavio u knjizi. Lani je spomenuta knjiga prevedena i izdana u limitiranoj tiraži i u Rijeci, za potrebe regionalnih škola. No, Državni muzej u poljskome gradu Oswiecimu kojega je lani posjetilo više od milijun i pol posjetitelja, knjigu je izdao u tiraži od čak 10.000 primjeraka. Naime, mnogi posjetitelji memorijalnoga mjesta koje se nalazi unutar samih bivših nacističkih logora Auschwitz-Birkenau, dolaze iz Hrvatske.


Prošle, godine je tako Muzej posjetilo 8.000 ljudi iz Hrvatske, između ostalih i oni pristigli međunarodnim Vlakom sjećanja, u kojemu su uz ostale bili i opatijski, odnosno krčki srednjoškolci, te profesori iz različitih dijelova zemlje.Svaki se od posjetitelja zaustavi u obližnjoj knjižari, ujedno i turobnoj suvenirnici, u namjeri da ponese sa sobom trag onoga što se ne bi smjelo zaboraviti. Nikada. Od sada, moći će sa sobom iz Poljske u Hrvatsku ponijeti i uradak na svome jeziku o znamenitome Opatijcu koji je preživio nezamislivo.




– Putujem uskoro, za nekoliko dana, u Reggio Calabriju, na sam jug Italije, avionom, u pratnji mog prijatelja i suradnika Nevena Šantića jer mi je u ovim godinama već teško sam putovati. Ostat ćemo par dana i održati više predavanja, a zatim ćemo gostovati i u Padovi i Bresciji, odnosno okolici, tako da ćemo na putu u Italiji ostati sedam dana. U veljači sam opet pozvan na četiri dana u Udine i Pordenone, a zvali su me i iz Torina, no morao sam otkazati zbog angažmana na jugu Italije, ali su me iz Torina već sada angažirali za 2020. godinu. Naravno da sam prihvatio jer sam do sada predavao pred najviše 1.100 đaka, a u Torinu ću ostvariti rekord i predavati pred 4.000 ljudi – zaključio je svoju priču Mandić.



Put istine


– Ni piscu, ni uredniku nije dano da izabere svoga čitatelja, ali se u srcu nadam da će najveći dio čitatelja ove knjige biti mladi. Neka oni sami odaberu kada je čitati. Nije to jednostavna ni laka odluka – napisao je čitateljima na kraju knjige o posljednjem djetetu iz Auschwitza Roberto Covaz.


Da će pisana riječ pronaći put do mlađih čitatelja nada se i sam Oleg Mandić koji zadnjih desetak godina uporno putuje po cijeloj Italiji i mlade naraštaje navodi na put istine, promičući kroz vlastito iskustvo antifašizam, mir i toleranciju među ljudima. Često predaje i u Hrvatskoj, po školama diljem naše zemlje, jer, kako voli reći, »dok god bude u snazi, želi svoju priču dijeliti i suprotstavljati se zlu, mržnji i nejednakostima među ljudima«.