Eduard Baćić

Novi direktor Veletržnice: Matuljima treba mrkat s ribarnicom

Srđan Brajčić

Foto: Marin Aničić

Foto: Marin Aničić

Oživljavanju kompleksa matuljske veletržnice puno bi značila i konačna izgradnja matuljskih radnih zona, posebno RZ2 i Miklavlje, kao i čvora Trinajstići



MATULJI Eduard Baćić imenovan je u listopadu direktorom Regionalne veletržnice Rijeka-Matulji na puni, petogodišnji mandat. Prije toga bio je član Nadzornog odbora veletržnice. Baćić je u Upravu stigao u trenutku kada se matuljska veletržnica suočava s brojnim poslovnim i financijskim izazovima. Nelojalna konkurencija, odnosno sve veći broj preprodavača voća i povrća uz trgovačke centre i više od pola milijuna kuna potraživanja od poslovnih partnera, neki su od izazova s kojima se ovih dana suočava direktor veletržnice Baćić.


– Ti dugovi, uzrokovali su veletržnici poslovni minus od oko pola milijuna kuna za 2016. godinu. Postoje još neka dugovanja prema veletržnici koja nećemo tako skoro naplatiti. Ipak mogu reći da većina zakupaca prostora u kompleksu matuljske veletržnice uredno podmiruje svoje novčane obaveze. Sve u svemu, poslovanje veletržnice suočava se s izazovima, od kojih je, naravno, osnovni kako privući zakupce naših poslovnih prostora. Naime, u našoj regiji ne možemo se baš pohvaliti brojem onih koji se bave uzgojem voća i povrća, pa nema potrebe ni za većim brojem prekupaca poljoprivrednih proizvoda, pojašnjava Eduard Baćić.


Danas kompleks Regionalne veletržnice Rijeka-Matulji ima 14 zakupaca u 26 poslovnih prostora, odnosno skladišta i ureda. Međutim, samo njih osam bavi se svježim voćem i povrćem. S obzirom na to da u ovom dijelu Županije nema puno poljoprivrednika, najviše ih je naravno u Istri, roba na matuljskoj veletržnici najčešće je – uvozna. Čak i grožđe stiže iz uvoza. Domaćeg voća i povrća je oko 30 posto…




– Veletržnica se u zadnje vrijeme suočava s ozbiljnim problemom nelojalne konkurencije. Naime, sve je više onih malih štandova koje vidimo pored trgovačkih centara. Isto tako, puno je ilegalne prodaja oko riječke tržnice. Treba pritom podsjetiti na to da je u sklopu matuljske veletržnice 2014. godine izgrađen veliki natkriveni prostor s 26 prodajnih mjesta, kao svojevrsna zelena tržnica, ali trgovci ne pokazuju velik interes da tamo prodaju svoju robu.


Drugim riječima, taj prostor tržnice s nadstrešnicom u funkciji je najviše dva mjeseca godišnje. Matuljskoj veletržnici puno bi značilo već to kada bismo imali desetak zakupaca dnevno tijekom cijele godine. Cijena dnevnog najma prodajnog mjesta je 150 kuna, ali zbog čega bi neki trgovac plaćao najamninu veletržnici kada mu se na brojnim lokacijama dopušta da na crno prodaje svoju robu, koja vjerojatno nije ni sanitarno nadzirana, za razliku od proizvoda na veletržnici koji su pod redovitom kontrolom.


S tih stalnih desetak zakupaca prodajnih mjesta, uz sadašnju stopostotnu iskorištenost poslovnih prostora u sklopu matuljske veletržnice, naše poslovanje bilo bi u plusu. Moja je vizija takva da nadstrešnica postane matuljski mrkat, iako sam svjestan toga da je problem u tome što u blizini nema autobusne stanice. No, činjenica je da Matuljima treba lokalna tržnica, s ribarnicom, koju dakle ovdje zapravo već imaju, tim više zbog podatka da općina ima sve više stanovnika.


Svoj interes sigurno bi našla i mala, lokalna obiteljska gospodarstva, poručuje Baćić koji pojašnjava da je veletržnica dio komunalne infrastrukture i nema mogućnost pružati usluge koje nisu njezina glavna djelatnost, odnosno iznajmljivanje poslovnih prostora.


No, da natkrivena zelena tržnica ima smisla, pokazao je i sajam jabuka i meda koji je nedavno tamo održan i koji je privukao veliki broj kupaca. Međutim, poslovanje veletržnice zasad je takvo da može financirati dva takva sajma na godinu. Oživljavanju kompleksa matuljske veletržnice puno bi značila i konačna izgradnja matuljskih radnih zona, posebno RZ2 i Miklavlje, kao i čvora Trinajstići.


– Veletržnica je u neku ruku prometno izolirana. Vjerujemo da će se uskoro izgraditi taj prometni čvor koji će puno značiti veletržnici koja ima svoju perspektivu, poručuje Eduard Baćić.