Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 4n
Sutra: 2° 2° 4n
14. prosinca 2018.
Traži se kupac

SUTRA ODLUKA Primorsko - goranskoj županiji za 1,1 milijun eura ponuđen otok Male Orjule

Otok Male Orjule nalazi se nedaleko Velog Lošinja / Foto B. PURIĆ
Otok Male Orjule nalazi se nedaleko Velog Lošinja / Foto B. PURIĆ
Autor:
Objavljeno: 13. lipanj 2018. u 12:14 2018-06-13T12:14:56+02:00

 Očekuje se da će ponuda biti odbijena, jer županija nema interesa kupiti nekretnine, niti ima predviđena proračunska sredstva za tu namjenu. Riječ je o polovici vlasničkog udjela u nizu zemljišnih čestica na Malim Orjulama, ukupne površine oko 335 tisuća četvornih metara

RIJEKA Otok Male Orjule, javnosti poznat po tome što je u njegovom podmorju pronađena antička skulptura Apoksiomena, ponuđen je na prodaju Primorsko-goranskoj županiji po cijeni od milijun i sto tisuća eura.

Preciznije, ponuđena je polovica vlasničkog udjela u nizu zemljišnih čestica, ukupne površine oko 335 tisuća kvadratnih metara s tri postojeće kamene građevine. Vlasnik je Nikola Reiser, sin istoimenog poznatog hrvatskog slikara i akademika.

Pravo prvokupa

 O eventualnom otkupu zemljišta na otoku koji se nalazi u blizini Velog Lošinja odlučivat će na sutrašnjoj sjednici članovi Županijske skupštine, no očekuje se da će ponuda biti odbijena, jer županija nema interesa kupiti nekretnine, niti ima predviđena proračunska sredstva za tu namjenu.

– Zakonom o otocima određeno je da je vlasnik nekretnine na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan pisanim podneskom po tržišnoj cijeni tu nekretninu najprije ponuditi na prodaju Republici Hrvatskoj, odnosno tijelu nadležnom za upravljanje imovinom Republike Hrvatske, a ako tijelo nadležno za upravljanje imovinom Republike Hrvatske ne prihvati ponudu u roku od 30 dana od dana zaprimanja ponude, dužan je tu nekretninu ponuditi na prodaju najprije županiji, odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina. Stoga je Županiji ponuđeno pravo prvokupa na dijelu nekretnina koje se nalaze na otoku Male Orjule, objasnila je pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom i opće poslove PGŽ-a Branka Ivandić, dodajući da županija može stjecati nekretnine, ukoliko je takvo stjecanje planirano proračunom Županije.

– S obzirom da Proračunom Županije za 2018. godinu nije planirano stjecanje nekretnina pa tako niti ovih za koje je ponuđeno pravo prvokupa, predloženo je Županijskoj skupštini da ne prihvati pravo prvokupa, kaže Ivandić.

otok-male-orjule-losinjski-arhipelag-slika-87839101

Dopuštena gradnja tri objekta od 400 kvadrata

U oglasu se navodi da su na otoku tri postojeća objekta, jedna kuća i još dva koja se mogu rekonstruirati, te da je pravno dopuštena obnova svih objekata, čime je u biti dopuštena gradnja tri objekta od 400 metara kvadratnih, uz tri podruma, a prikazano je i idejno arhitektonsko rješenje rekonstrukcije objekata koje je izradio akademik Branko Kincl.

Polovica vlasničkog udjela na otočiću Male Orjule već je bila oglašavana na prodaju putem internetskih oglašivača, potkraj prošle godine, ali po daleko većoj cijeni od sadašnje. Tada je vlasnik tražio čak sedam i pol milijuna eura, odnosno više od 55 milijuna kuna. U oglasu, koji se sada vodi kao neaktivan, stoji i da se preostala površina otoka, uglavnom pomorsko dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, može dobiti u koncesiju.

Pet kilometara obale

Županijska pročelnica za pomorstvo Nada Milošević potvrdila je da je na otoku utvrđena granica pomorskog dobra, i to još 2006. godine, rješenjem Ministarstva mora, no dosad nikada nije podnesen niti jedan zahtjev za koncesijom.  

– Sukladno navedenom rješenju bilo je potrebno izraditi geodetski elaborat za evidenciju i upis pomorskog dobra na dijelu koje je utvrđeno kao pomorsko dobro što je podnositelj zahtjeva za utvrđivanje granice učinio. Dodatna otegotna okolnost je što su zadnja mjerenja na otoku bila još iz vremena austro-ugarskog katastra i bilo je potrebno kompletno novo mjerenje otoka odnosno njegovog obalnog pojasa. Kako se ne radi o malom otoku – duljina obale iznosi gotovo pet kilometara, od čega je geodetskim elaboratom za upis pomorskog dobra evidentirano preko 55 tisuća metara kvadratnih zemljišta utvrđenog kao pomorsko dobro, još uvijek tek dio zemljišta ima status pomorskog dobra što je preduvjet za koncesioniranje. Sve čestice koje su geodetskim elaboratom evidentirane kao pomorsko dobro u naravi predstavljaju stjenovitu morsku obalu uglavnom nepristupačnu i kao takvu neatraktivnu za koncesioniranje. Do sad nismo primili niti jednu inicijativu ili upit za pokretanje postupka davanja koncesije, kaže Milošević.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka