Foto: Mladen Trinajstić
Dosad se smatralo da je crkva početkom 16. stoljeća izgrađena »ni iz čega«. Novo otkriće ukazuje da je ovdje, suprotno našim dosadašnjim spoznajama, ipak i ranije postojala crkvica
GLAVOTOK U sklopu manifestacije »Dani europske baštine u Hrvatskoj« koja se, već tradicionalno, u nas odvija u organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, u samostanu sv. Marije u Glavotoku predstavnici Konzervatorskog odjela u Rijeci na čelu s konzervatorom Damirom Sabalićem održali su zanimljivu prezentaciju do sad odrađenih zaštitnih ali i istražnih radova izvedenih na toj crkvi kao i susjednom joj dijelu franjevačkog samostana.
– Samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku, na najzapadnijoj točki Grada ali i otoka Krka, osnovan je u 15. stoljeću na frankopanskom posjedu, a preuređena odnosno povećana crkva i povijesni dio samostana nastaju između 16. i 19. stoljeća, prenio nam je predstavljajući dvogodišnji rad ondje angažiranih konzervatora i »priključenih« im izvođača radova, djelatnika žminjske tvrtke »Kapitel«, Sabalić napomenuvši i da su poduzeti, preko milijun kuna vrijedni zahvati rezultirali bitnom sanacijom stanja (ali i izgleda) tog vrijednog objekta sakralne baštine.
Narušena statitka
Osim što su sanirana brojna, zubom vremena i utjecajem vlage nastala oštećenja crkve kojoj je u jednom djelu čak bio ozbiljno narušen stabilitet, izvedeni radovi rezultirali su i nizom novih važnih te iznimno zanimljivih spoznaja o ovom kompleksu koja su u jednom djelu nedvojbeno promijenili naš dosadašnji način »čitanja« građevnog razvoja same crkve ali i samostanskog kompleksa. Naime, prigodom uklanjanja lamperije s unutarnje strane sjevernog zida na svjetlo dana izronili su ostaci uščuvane srednjevjekovne freske koja je, a nakon što je slijedom tog nalaza detaljno očišćen te od žbuke otučen cijeli zid na kojem se freska nalazi, konzervatorima donijela nova saznanja o stoljeće ili dva starijem crkvenom objektu u ostatke čijih je zidova zapravo inkorporirana današnja samostanska crkva.
Radovi na crkvi u Glavotoku započeli su 2015. godine. Prva faza zahvata stajala je 700 tisuća kuna od kojih je glavninu osiguralo Ministarstvo kulture, a zanačajan dio i franjevačka provincija kojoj pripada samostan, napomenuo je Sabalić istaknuvši da su nakon te, ondje odrađene još dvije faze zaštitnih radova u financiranje kojih se, osim samih franjevaca, uključio i Grad Krk. N
akon što su desetljećima ovlaživani zidovi temeljito očišćeni, izvedeni su zahvati njihova injektiranja i zapunjavanja prikladnim materijalom čime su ustabiljeni i sačuvani od nastanka novih oštećenja, napomenuo je Sabalić istaknuvši i da je zidovlje tog kompleksa danas s unutarnje strane obloženo tzv. žrtvenom žbukom koja bi iz njih trebala izvući vlagu i štetne soli koje razgrađuju vezivni materijal.
Za godinu-dvije, kad kemijske analize pokažu da su zidovi osušeni, vjerojatno će se pristupiti njihovom ožbukavanju drugačijim materijalom, zaključio je naš sugovornik kojemu je u prigodnom predstavljanju izvedenih radova ondje asistirao u sve ondje rađeno i poduzimano također iznimno upućeni samostanski gvardijan, fra Anto Garić.
Dosad smo držali da je ovaj crkveni objekt početkom 16. stoljeća izgrađen »ni iz čega« te da je kao takav, tada potpuno novopodignut, bio smješten u blizini jednog fortifikacijskog objekta iz frankopanske ostavštine. Novo otkriće ukazuje da je ovdje, suprotno našim dosadašnjim spoznajama, ipak i ranije postojala crkvica koja je, u djelu sjevernog zida današnje crkve, ugrađena i srasla s kompleksom kakvog danas poznajemo i kojeg smo, izvedenim zahvatima posvemašnje kontrukcijsko-građevinske i hidroizolacijske naravi, korištenjem prikladnih materijala sanirali i učinili zaštićenim od daljnjeg propadanja.
Sanacija knjižnice
Konzervator Sabalić nam je prenio i da su u sklopu radova koji su, osim u dijelu crkvenog interijera, zašli i u susjedni prostor kora, sakristije i predsakristijskog prostora izvedeni i zahvati sanacije samostanske knjižnice koja će, uskoro, nakon što se i u njoj dovrši dobava prikladnih stalaža, zasjati novim, njenom značaju i vrijednosti primjerenim sjajem.
Srednjovjekovna freska, koja je posjetiteljima samostanske crkve na Glavotoku od sada vidljiva na sjevernom zidu, uz sam ulaz u taj sakralni objekt, restaurirana je i rekonstruirana te će, ocjenjuje voditelj višegodišnjih radova ali i jučerašnje prezentacije, nedvojbeno biti nov atrakcijski sadržaj tog po mnogočemu posebna i vrijedna samostanskog kompleksa franjevaca trećoredaca glagoljaša koji na tom lokalitetu već stoljećima čine i promiču upravo ono što je, doznali smo, bio lajtmotiv ovogodišnjih Dana europske baštine – spajanje baštine i krajolika odnosno povezivanja čovjeka s prirodom.
