Nekontrolirani rast

Istarska “klopka” za bodulske galebove: Udruga “Moj otok” kreće u obračun s opjevanim pticama

Mladen Trinajstić

Foto: Malden Trinajstić

Foto: Malden Trinajstić

Populacija nekontrolirano raste, a poseban su problem na području Punta, gdje dolaze na obližnji deponij. No sve češće dolaze i u naselja, napadaju djecu, salijeću goste... Njihov broj pokušat će se suzbiti prema porečkom modelu, postavljanjem lažnih jaja u gnijezda u kombinaciji sa saniranjem mjesta na kojima nalaze hranu, u suradnji s veterinarima i ornitolozima



Opjevana ptica, simbol Jadrana, posljednjih godina sve više muči Bodule, posebno one koji žive i bave se turizmom na području Punta. Populacija galebova kojoj je obližnje odlagalište Treskavac uvijek širom otvoreni »restoran«, iz godine u godinu sve je veća, a još k tome polako mijenja navike pa ove ptice oštrih kljunova sve češće zalaze u naselja, gnijezde se na krovovima kuća i hotela, napadaju djecu, salijeću turiste na terasama i plažama…


Sve to nagnalo je vodstvo udruge »Moj otok« sa sjedištem u Puntu, široj javnosti poznate po iznimno uspješnoj akciji zamjene azbestnih krovova, da se upusti u još jednu, u najmanju ruku zanimljivu akciju.


Kako doznajemo od Nenada Maljkovića, čelnika tog otočnog udruženja, fokus otočnih civilnih aktivista ovog je puta usmjeren k rješavanju sve zamjetnijih problema koje Puntarima, Krčanima, ali i žiteljima dobrog dijela ostalih mjesta tog kvarnerskog otoka, stvara prekobrojna populacija galebova – ptica koje su ponajprije ljudskim postupanjima s vremenom promijenile i prilagodile svoje životne navike te pritom (pre)naselile dijelove otoka Krka, ponajviše Puntarsku dragu.





Prema novijim istraživanjima, kod galebova su nađeni novi uzročnici bolesti koji se mogu lako prenijeti (vodom) na ljude pa su gradovi uz more, s velikom populacijom ptica, u većem potencijalnom riziku za domicilno stanovništvo i posjetitelje.


Osim mehaničkog onečišćavanja prostora i sve zamjetnijeg uznemiravanja ljudi, posebice izraženog prilikom uživanja u hrani na ugostiteljskim terasama, galebovi su prepoznati i kao mogući izvori, odnosno prenosnici mnogih virusnih i bakterijskih bolesti, potencijalno i virusa ptičje gripe. Istraživanja pokazuju da izmet galebova može sadržavati velik broj koliformnih i patogenih bakterija pa je tako dokazana prisutnost bakterije iz rodova Salmonella i Campylobacter.



– Slijedeći primjer dobre prakse, odnosno rezultate sličnog projekta koji se od 2011. godine uspješno provodi na području Grada Poreča i susjednih mu Rovinja te Novigrada, i mi smo ovdje inicirali program koji ima cilj kontrolu i suzbijanje populacije galeba klaukavca, kao i procjenu rizika njihove prekomjerne prisutnosti za zdravlje ljudi na području Puntarske drage i otoka Krka – prenosi nam Maljković.


– Praćenjem situacije na području cijeloga otoka, ali najviše u Puntarskoj dragi, utvrdili smo prisutnost prekomjerne populacije galeba klaukavca te identificirali probleme ove pojave, koji se sve češće i razvidnije manifestiraju njihovim gniježđenjem na krovovima kuća i hotela, ali i napadima na ljude, posebice djecu, kojima su galebovi sve češće skloni u pokušajima otimanja hrane iz ruku »neopreznih« pješaka i iz tanjura gostiju ugostiteljskih terasa – nastavlja naš sugovornik, ističući da prisutnost prekomjerne populacije bijelih letača sve više »traga« ostavlja i na vanjskim prostorima ugostiteljskih objekata, kao i plovilima stacioniranim u akvatoriju Puntarske drage.


Svjesni smo činjenice da smo za preveliku koncentraciju galebova na ovom području krivi mi, ljudi, i to ponajprije zbog djelovanja centralnog odlagališta otpada na Treskavcu, na lokaciji iznad Punta koja je s vremenom postala njihovo glavno hranilište. Zbog toga u naš projekt, osim mjerodavnih veterinarsko-ornitoloških institucija i njihovih stručnjaka, planiramo uključiti i sve otočne lokalne jedinice, Županiju, čak i hotelijere, ali i otočno komunalno društvo Ponikve bez čije pomoći i djelovanja na još učinkovitijem nastavku sanacije tog odlagališta ovaj projekt teško može donijeti ploda – ističe Maljković.


Lažna jaja


Objašnjavajući što bi se u cilju humanog suzbijanja prekomjerne prisutnosti galebova na tom području uskoro trebalo početi činiti, čelnik udruge »Moj otok« ističe da se, sukladno u praksi dokazanog projekta koji se sustavno provodi na Poreštini, najučinkovitijom metodom kontroliranog smanjenja broja galebova pokazala kombinacija metode postavljanja lažnih jaja u njihova gnijezda i uklanjanja, odnosno saniranja mjesta na kojima galebovi pronalaze hranu.


Aktivnosti koje na području Poreča, pod dirigentskom palicom ustanove »Zdravi grad Poreč« provode angažirani stručnjaci Veterinarske bolnice Poreč i njihovi suradnici s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog ornitološkog saveza, pokazale su da se detektiranjem mjesta njihova gniježđenja i zamjenom njihovih jaja umjetnima, populacija galeba klaukavca osjetno smanjila, napominje Maljković, ističući da isti način »varanja« galebova može biti učinkovit jedino u kombinaciji s mjerama subijanja izvora njihova hranjenja otpadom, ali i edukacijom građana kojima je važno ukazati na značaj izbjegavanja prakse hranjenja tih velikih, snažnih, a danas na Krku i sveprisutnih ptica.


– Naša nastojanja bitna su i svjetlu spoznaje da u dodiru s otpadom galebovi postaju potencijalni prijenosnici niza vrlo ozbiljnih bolesti te je za monitoring tih pojavnosti u istarskom slučaju zadužena suradnička ekipa veterinarskih i javnozdravstvenih stručnjaka. Tako smo nedavno i mi inicirali i održali niz sastanaka sa zainteresiranim dionicima našeg budućeg projekta, između ostalih i s predstavnicima PGŽ-a, krčkih Ponikava, Općine i Marine Punat, Grada Krka, JU-a Priroda, suradnicima Zdravog grada Poreča te Veterinarske bolnice Poreč.


U sve što se na Krku uskoro nadamo pokrenuti, a slijedeći iskustva i znanja naših istarskih kolega, posredno bi se uključili i stručnjaci Veterinarskog fakulteta iz Zagreba – naglašava Maljković, ističući da su već inicijalna okupljanja pokazala da svi uključeni uviđaju i postojanje problema, ali i nužnost njegova rješavanja. Maljković pritom ne propušta ukazati i na to da iskaz interesa za pristupanje takvim projektima, na način na koji se već postupa u Istri te na koji se planira ubrzo početi djelavati i na Krku, pokazuju i predstavnici Grada Rijeke, PGŽ-a, ali i više većih dalmatinskih gradova što, po čelniku udruge »Moj otok«, govori i o ozbiljnosti, ali i o rasprostarnjenosti tog problema.


Snimanje iz zraka


– Nakon niza već održanih sastanaka dobili smo podršku za daljni razvoj programa kojeg, slijedeći iskustva naših istarskih partnera, već u ovoj godini planiramo razraditi i realizirati »detektiranjem stanja na terenu«, dijelom i kroz snimanje iz zraka ovog dijela otoka Krka, a sve da bismo se uz pomoć fotografija izrađenih pomoću avionskih preleta i dronova upoznali s aktualnom situacijom i barem probližno kvantificirali populaciju galebova čiju se prisutnost potom nadamo započeti humano smanjivati – nastavlja čelnik puntarske udruge.


Trošak »nulte faze« programa procijenjen je na 35 tisuća kuna, dok bi u daljnjim fazama za sve aktivnosti usmjerene smanjenju broja galebova godišnje trebalo izdvajati i do 250 tisuća kuna. Tim nemalim sredstvima pokrili bi se troškovi pronalaska gnijezda, angažiranja veterinarskih i ornitoloških stručnjaka te dobave te »podvaljivanja« umjetnih jaja, kao i sve popratne aktivnosti uklanjanja i saniranja lokaliteta na kojima galebovi pronalaze hranu.


Dio sredstava išao bi i za provedbu niza edukacijskih akcija usmjerenih senzibiliziranju građana za pravilno postupanje prema pticama, odnosno za njihovo upoznavanje s potrebnim mjerama samozaštite. Problem, zaključuje Maljković, nigdje, pa ni na otoku Krku, nije moguće riješiti ni brzo, niti lako, ali je jednako tako sigurno i da se prisutnost galebova neće smanjiti nečinjenjem.


Trajni monitoring


Naprotiv, ne učinimo li ništa, problemi će postajati sve izraženiji, zaključio je naš sugovornik, napomenuvši da cilj ovakvih aktivnosti ni na koji način nije, niti smije biti usmjeren uklanjanju tog letećeg simbola naše obale iz otočnih mjesta, već isključivo držanju pod kontrolom njihove rasprostranjenosti u urbanim sredinama.



Kako stoji u materijalima koji su rezultat višegodišnjih aktivnosti u Istri, a s kojima nas je upoznala Nataša Basanić Ćuš, ravnateljica ustanove »Zdravi grad Poreč«, galebovi su u naseljenim mjestima skloni gniježđenju na ravnim krovovima kuća i hotelskih objekata. – Galeb klaukavac koji živi i do 35 godina, vrlo je pokretna i prilagodljiva ptica pa mu je brojnost u značajnom porastu u cijelom svijetu. Statistička predviđanja europskih stručnjaka govore o čak četverostrukom povećanju populacije galeba klaukavca već u sljedećih pet do deset godina.


Porečki projekt kontrole i suzbijanja populacije galeba klaukavca prvi je takav projekt u našoj zemlji, a njegovom je provedbom populacija galebova na potezu od Rovinja do Novigrada od 2011. do danas smanjena za čak 2.900 jedinki, uz izbjegnuto povećanje populacije galebova za dodatnih 14 tisuća novih ptica, i to prvenstveno postavljanjem lažnih jaja – prenijela nam je istarska iskustva Basanić Ćuš, istaknuvši da, baš kao i u Poreču, i na Krku glavni razlog prekomjernog rasta populacije galebova najvjerojatnije leži u izobilju hrane koju te ptice nalaze u velikim turističkim središtima, posebice na njihovim deponijima otpada, ali i na svim lokalitetima unutar urbanih središta na kojima se otpad odlaže u nedovoljno zaštićenim posudama.


Valja reći i da naša, kao i iskustva iz drugih europskih zemalja koje muče slični problemi, pokazuju da rješavanje problema koje sa sobom donosi prekomjerna populacija galebova ne može biti isključivo okrenuto sanaciji odlagališta otpada jer se u slučajevima njihova naglog »zatvaranja« pokazalo da problemi po stanovnike urbanih središta u njihovoj blizini mogu postati još izraženiji, i to stoga što ptice zbog gladi i nemogućnosti osiguravanja dostatne količine hrane za svoje ptiće, mogu postati još agresivnije.


I Basanić Ćuš, i dr. Branko Jurić, ravnatelj Veterinarske bolnice Poreč koja je glavni provoditelj aktivnosti na Poreštini, a koji je u društvu Nenada Maljkovića nedavno obišao otok Krk i upoznao se s lokalitetima na kojima je najzamjetnija prisutnost galebova, zaključuju da je upravo u Istri implementirani model sustavnog i kontinuiranog djelovanja na praćenju i smanjivanju broja galebova, a koji pritom krasi odlika potpunog izostanka »diranja« živih ptica, zapravo najkvalitetniji, najučinkovitiji i najetičniji model.


Njime se, zaključuju, rasprostranjenost te ptice »vraća u ravnotežu« s okolinom, odnosno ljudima čije su životne navike, posebice unutar urbanih središta, zapravo i glavni razlog nekontroliranog porasta broja galebova i njihova seljenja s mjesta na kojima su se donedavno gnijezdili, na prostor na kojemu žive ljudi.



Glavni cilj projekta »Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi na području Puntarske drage i otoka Krka« ogleda se u uspostavi sustava praćenja, kontrole i smanjenja populacije galeba klaukavca na području otoka Krka te vraćanje galeba iz urbanog područja na njegovo primarno stanište – otočiće i hridi. Uz to, projektom bi se odredio i potencijalni zdravstveni rizik prekomjerne populacije galebova za stanovnike i povremene posjetitelje otoka, ali i za kupače putem potencijalnog medija za širenje bolesti – vode.


Željeni ciljevi projekta kojeg »Moj otok« uz pomoć provoditelja takvih mjera na području Poreča planira »preslikati« na Boduliju ogledali bi se i u uspostavi trajnog monitoringa populacije galebova te razradi optimalnih aktivnosti kojima bi se kontinuirano djelovalo na smanjenju populacije i rizika koje prekomjerna populacija galebova sa sobom neizbježno nosi.