Briselska konferencija

EU protokol uštede voda na iskustvima naših voda

Mladen Trinajstić

Sudionici panel rasprave u Europskom parlamentu na čelu s Toninom Piculom / snimio M. TRINAJSTIĆ

Sudionici panel rasprave u Europskom parlamentu na čelu s Toninom Piculom / snimio M. TRINAJSTIĆ

Hrvatsku zastupaju predstavnici Visa i Lastova, a cilj je izraditi modele i uspostaviti obrasce postupanja koji će, uz uvažavanje posebnosti svakog otoka, moći biti primjenjivani u cilju unapređenja otočnih zajednica, posebice na manjim, slabije naseljenim i izoliranijim otocima



U Europskom parlamentu, a povodom Svjetskog dana voda, održana je vrlo zanimljiva i sadržajna panel rasprava koja je, osim za okupljanje i organiziranje otočna iz više europskih zemalja, označila i formalni početak provođenja Projekta upravljanja vodama na otocima nazvanog »Water saving challenge«. Netom zaključeni »bodulski panel« rezultat je zauzetosti našeg europarlamentarca Tonina Picule koji je ujedno i suosnivač te potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za otoke. Upravo je on u prijestolnici EU-a okupio i povezao predstavnike osam malih europskih otoka, točnije hrvatskih Visa i Lastova, irskih otoka Inisheer i Cape Clear, francuskih Seina i Houata te grčkih otoka Ithaca i Tilos.


Panel je početak ambicioznog međunarodnog projekta kojemu je temeljni cilj osmisliti model racionalnog upravljanja vodama na otocima, uključujući i nastojanja povezana sa štednjom vode i korištenjem obnovljivih izvora energije. – Nedostatak pitke vode pogađa mnoge europske otoke, a cilj našeg projekta dobrim je dijelom vezan s nastojanjima smanjenja njene potrošnje, posebice u smislu neracionalnog rasipanja vodnih resursa, poručio je Picula, napomenuvši da bi se učinci zajedničkog djelovanja u skorijoj budućnosti na spomenutim, a s vremenom i svim ostalim europskim otocima, trebali početi prepoznavati u uštedama i vode, i novca. – To ćemo, uvjeren sam, i postići, i to korištenjem inovativnih tehnoloških rješenja te promjenom svakodnevnih ljudskih navika, zaključio je domaćin ovotjednog okupljanja otočana, dodavši da će sve što na tom planu postignu otoci uključeni u projekt, biti primjenjivo i na svim ostalim otocima i drugim obalnim zajednicama. Projekt otvoren prezentacijom izazova s kojima se susreću žitelji i svi koji brinu o vodoopskrbi spomenutih osam otoka, potrajat će cijelu godinu, a iduće okupljanje radne skupine zadužene za izradu modela upravljanja vodama održat će se u rujnu u Komiži, po dovršetku niza planiranih terenskih istraživanja.



Veseli me što se o otocima, dobrim dijelom upravo zahvaljujući Toninu Piculi, sad napokon počelo razgovarati, i to ne samo prigodničarski, već konstantno – kao dio »svakodnevne politike«, zaključio je lastovski komunalac Lučijano Sangaleti. Njegov viški kolega Slaven Kevo kaže da je već i okupljanje i povezivanje otočana važan korak na putu iznalaženja novih, svima potrebnih rješenja, tim više što su i u ovoj prigodi shvatili koliko su slični problemi s kojima se svakodnevno nose žitelji otoka uz sve obale europskog kontineta. Brojčano jaku, hrvatsku otočnu delegaciju činili su i predstavnici otočnih udruga i prirodnjačkih institucija pa su o izazovima života na jadranskim škojima ogovorili Lucija Hajdić iz NP-a Mljet, Nikolina Baković iz PP-a Telašćica, Vladimir Skračić iz udruge »Kurnatari«, Nastja Logar iz udruge »Sunce«, hotelijer s Iža Sergej Vlahov, vijećnik Prvić Šepurina Goran Franić te Marija Roglić iz LAG-a 5 iz Orebića.





Distributivni gubici


Plan je, čuli smo iz prve ruke, izraditi modele i uspostaviti svojevrsne obrasce postupanja koji će, uz poštivanje i uvažavanje posebnosti svakog otoka, moći biti primjenjivani u cilju unapređenja svakodnevice otočnih zajednica, posebice na manjim, slabije naseljenim i izoliranijim otocima, istaknuto je tijekom prezentacije planiranog hodograma aktivnosti koje bi u studenom trebale biti zaključene prezentacijom zaključaka u Europskom parlamentu.


Hrvatsku je na panelu zastupala delegacija predstavnika komunalnih društava s Visa i Lastova, odnosno Slaven Kevo iz viškog vodoopskrbnog društva te Lučijano Sangaleti, direktor lastovskog komunalca. Svatko iz perspektive vlastitog otoka, oni su ukazali da se dobar dio otočnih vodnih problema može i mora početi rješavati sustavnijim, promišljenijim i racionalnijim pristupanjem korištenju lokalnih vodnih resursa, ali i smanjenjem distributivnih gubitaka vode koje u pojedinim otočnim razvodnim mrežama, čulo se, nestaje i do 80 posto!


– O tome se često šuti, ali jednom moramo početi otvoreno i iskreno razgovarati, i to za dobrobit svih nas kojih na većini otoka, nažalost, ima sve manje, naglasio je Sangaleti, dok je Kevo iskazao bojazan da bi, unatoč brojnim tehničko-tehnološkim pomacima učinjenim proteklih godina na vodovodnom sustavu otoka Visa, zbog relativno nepovoljnih hidroloških okolnosti i taj od obale udaljeni otok nakon višegodišnje vodoopskrbne stabilnosti uskoro iznova mogao biti pogođen ljetnim manjkovima vode, pa posljedično čak i redukcijama.


Zamke s kopna


Iste probleme kao i hrvatski otočani, čulo se u Bruxellesu, imaju i žitelji irskih, grčkih, francuskih, ali i otoka skandinavskih zemalja o kojima su u ovoj prigodi progovorili Christian Pleijel s Kraljevskog tehnološkog instituta u Švedskoj, Anders Nordström sa stockholmskog Sveučilišta, predstavnik Europske federacije malih otoka (ESIN) Mairtin O’Mealoid s irskog otoka Cape Clear, Maxime Bredin sa Sveučilišta u Brestu te Christoforos Perakis iz grčkog Centra za izvore obnovljive energije. Pleijel smatra da se u iznalaženju otočnih vodoopskrbnih rješenja modeli ne trebaju uvijek oslanjati na prijedloge koji stižu iz vodovodne industrije koja, zaključio je, prečesto postupa po univerzalnim, »kopnenim« obrascima. – Iako su nam problemi često slični, ako ne i isti, svaki otok ima svoje geološke i hidrološke posebnosti te se primjenom inovativnijih rješenja korištenja lokalnih vodnih resursa često mogu istovremeno rješavati i problemi vodoopskrbe, ali i smanjivati veliki troškovi konvencionalnih načina zadovoljavanja potreba otočnih zajednica za vodom, koje je mnogima najlakše rješavati najskupljom metodom – povezivanjem s kopnenim izvorima. Baš kao i Sangaleti s Lastova, i O’Mealoid s Cape Cleara ocijenio je da se na mnogim irskim otocima problemi s vodoopskrbom mogu povezati s gubicima na njenom putu od crpilišta do potrošača, ali i da pomaci mogu biti učinjeni primjenom čitavog niza rješenja za bolje korištenje lokalnih vodnih resursa, kao i osvješćivanjem otočana u njihovom racionalnijem »konzumiranju«.