Foto Reuters
Konverziju stambenih kredita dobilo je 95 posto dužnika u francima. I u bankama kažu da su sretni što je »loš zakon imao i jednu dobru posljedicu, iako na nju nitko nije mislio kad ga je donosio«
Pad funte i eura zbog odluke Velike Britanije da napusti Europsku Uniju opet je ulagačima, uz zlato i jen, učinio atraktivnim švicarski franak. Valuta je to u kojoj su u posljednjem desetljeću ulagači često nalazili utočište kad bi se tržišta uzburkala, pa je tako bilo i ovaj put. S obzirom na to da se trgovalo samo u petak i da je Švicarska središnja banka intervenirala na valutnim tržištima zbog pritiska snažnog jačanja, neki veći skok franka se nije dogodio. Ali danas se tržišta, nakon mirovanja za vikend, ponovo otvaraju i pitanje je hoće li prve reakcije nekoliko središnjih banaka biti dovoljne da se ne dogodi snažniji rast franka.
Bez prognoza
To opet u probleme moglo dovesti dužnike u »švicarcima« u cijeloj Europi bilo da je riječ o tvrtkama ili građanima. Kakve su posljedice rasta franka u nekoliko se navrata posljednjih godina uvjerila i Hrvatska zbog problema koje su u otplati kredita imali deseci tisuća njezinih građana. No, taj problem ovaj put neće se dogoditi bez obzira na kretanje tečaja jer je Hrvatska u prošloj godini donijela zakon o konverziji kredita iz švicarskog franaka u eure, te ga u međuvremenu i provela. Čak 95 posto dužnika u francima zatražilo je i dobilo konverziju svojih stambenih kredita.
Čak i u bankarskom sektoru, koji pokušava srušiti zakon na Ustavnom sudu, a prijetio je i arbitražama na međunarodnim sudovima, kažu da su sretni što je »loš zakon imao i jednu dobru posljedicu, iako na nju nitko nije mislio kad ga je donosio«.
No, iako se na Hrvatsku, kao posljedica Brexita, nije sručila i briga o tome može li 50 tisuća dužnika otplaćivati svoje kredite, pred njom je još dug put da priču o konverziji franak zauvijek zatvori.
Kako podnijeti pritisak na 50 tisuća obitelji
Osim što se čeka odluka Ustavnog suda, odluka banaka hoće li doista krenuti na arbitražu u Washington, pitanje je hoće li i kada protiv Hrvatske postupak pokrenuti i Europska komisija.
Povjerenik za tržište kapitala EU-a Jonathan Lord Hill je prije nekoliko tjedana najavio mogućnost postupka protiv Hrvatske zbog nepoštovanja europskih propisa, no prije toga Komisija je odlučila dati mogućnost Vladi da s bankama dogovori neki oblik obeštećenja.
Usporiti proceduru
Međutim, u međuvremenu je Hill kao britanski predstavnik u Komisiji dao ostavku, a pala je i hrvatska Vlada, pa je teško za očekivati da će se po tom pitanju nešto događati prije jeseni i formiranja nove hrvatske Vlade. Posao koji je radio Hill preuzima potpredsjednik Europske komisije, Latvijac Valdis Dombrovskis, ali naši izvori iz Vlade kažu da je Komisija ublažila pritisak da se to pitanje riješi kad je postalo jasno da će Hrvatska na nove izbore.
– Komisija ima svoju proceduru i ona od nje neće odustati, ali će je usporiti. Ona svojim postupcima ne želi utjecati na politička događanja u Hrvatskoj. Sigurno će pričekati da se formira nova Vlada. Uz to imaju oni trenutno i većih briga od nas, pa im nije najsretnije vrijeme da pritišću jednu manju članicu, kaže naš sugovornik iz Vlade. Dodaje da će Bruxelles ostati kod toga da problem trebaju dogovorom riješiti Vlada i banke, a to onda znači da će se on svejedno rješavati nakon što hrvatska dobije novu vlast.
– Svjesni su toga da je rješenje u pregovorima s Vladom, a ne u postupku Komisije i u bankama i oni su se u posljednje vrijeme primirili po tom pitanju jer su bili svjesni političke nestabilnosti u zemlji i činjenice da su velike šanse za pad Vlade, koja onda i ne bi mogla postići tako važan dogovor, otkriva naš izbor iz Vlade. No, upozorava da odgoda, koliko god mjeseci ona trajala, neće značiti da Hrvatska može izbjeći rješavanje tog pitanja, jer na to neće pristati ni Komisija ni banke.
