Izbori za Europski parlament

Za razliku od Slovenaca, Hrvate ne zanimaju EU izbori: ‘Pošteno govoreći, oni su se bolje snašli’

Zlatko Crnčec

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

– U Mađarskoj i Poljskoj postoji jak negativan naboj prema Europskoj uniji kakav ne postoji u Hrvatskoj da bi bio motiv za neizlazak na izbore. Motiv Mađara i Poljaka jest taj da oni izlaskom na izbore i davanjem velikom broja glasova tamošnjim euroskeptičnim strankama vjerojatno žele pokazati EU-u što zapravo o Uniji misle – smatra Puhovski.



ZAGREB – U skladu s istraživanjem Eurobarometra hrvatski su birači, čini se, među najskeptičnijima u cijeloj Europskoj uniji. Naime, rezultati istraživanja obavljenog u veljači i ožujku ove godine, a objavljeni ovih dana pokazuju da će samo 17 posto hrvatskih birača »vrlo vjerojatno« izaći na izbore za Europski parlament koji će se održati u nedjelju 26. svibnja ove godine. Time se Hrvatska svrstala na samo dno europske ljestvice kada je u pitanju zainteresiranost njenih građana za izlazak na europske izbore.


Iz raznih razloga manje zainteresirani od hrvatskih su birači u samo nekoliko zemalja. Tako, na primjer, pomalo začuđujuće u Češkoj će »vrlo vjerojatno« na europske izbore izaći samo deset posto birača, a manje od nas zainteresirani za europska pitanja su i nama susjedni Talijani kojih bi samo 16 posto »vrlo vjerojatno« izašlo na europske izbore. Prije pet godina odaziv hrvatskih birača na izborima za Europski parlament također je bio među najmanjima u EU-u. Tada je samo 25,24 posto hrvatskih građana izašlo na birališta, a postoji, čini se, opravdana bojazan da bi ovog puta ta brojka mogla biti i manja.


Dosadna kampanja 


– Zanimanje za izbore za Europski parlament u ovih mjesec dana do izlaska na birališta još će dodatno pasti. Tako da bi odaziv na kraju mogao biti između 20 i 25 posto, u svakom slučaju manje od onog kakav je bio 2014. godine. Ljudi ne razumiju da su ovi izbori po bilo čemu važni. Osim toga ni jedna stranka, osim djelomično HDZ-a i SDP-a, ne vodi kampanju u europskim kategorijama. Stoga veliki dio birača ni ne shvaća o čemu se to radi, jesu li to nekakvi lokalni izbori ili nešto slično. Treći mogući razlog je doba godine kada se ljudi okreću nekim drugim temama – smatra profesor Žarko Puhovski.




Po njegovom mišljenju, za očekivati je da će odaziv i u Hrvatskoj i u ostalim državama članicama biti manji nego što je bio 2014. kada se birao još uvijek aktualni saziv Europskog parlamenta.


– U Hrvatskoj je zaista teško moguće da odaziv bude veći. Izborna je kampanja predugačka i predosadna. Naime, 45 dana koliko je za nju predviđeno je predugo i za zaista ozbiljne izbore. A i kao što sam već rekao u Hrvatskoj je vrlo niska politička kultura. U cijeloj Uniji se stvari dosta negativno razvijaju. EU jako gubi na ugledu, a istovremeno raste taj takozvani suverenistički motiv otpora europskim birokratima – kaže Puhovski.


Kada je u pitanju sama Hrvatska, nešto potpuniji podaci istraživanja ipak daju neke elemente za optimizam, ali koji su ipak pomiješani s nekim pesimističkim značajkama. Naime u rubrici »vrlo vjerojatno«, gdje se nalazi 17 posto hrvatskih birača ipak se iskazuje nekakav pozitivan trend. Naime, u istom istraživanju koje je provedeno u rujnu prošle godine samo je 15 posto hrvatskih birača jasno naznačilo da će »vrlo vjerojatno« izaći na izbore za Europski parlament. Razlog za optimizam da bi odaziv mogao ipak biti bolji nego što se sada misli je i činjenica da se u rubrici da će »vjerojatno« izaći na europske izbore našlo dodatnih 16 posto hrvatskih birača.



U susjednoj Sloveniji birači su najzainteresiraniji za izlazak na izbore za Europski parlament od svih postkomunističkih zemalja. Profesor Puhovski smatra da je razlog tome drugačiji nego u gore navedene dvije zemlje.


– Slovenci su se u Europskoj uniji za razliku od Hrvatske dosta dobro snašli. Osim toga oni iza sebe imaju dva izborna razdoblja vezano za europske izbore više nego mi. Tako da su se mogli bolje naviknuti na to nego mi. A pošteno govoreći imaju i veću političku kulturu nego mi – kaže Puhovski.



To ipak daje neku nadu da bi u Hrvatskoj odaziv na izbore za Europski parlament mogao biti veći od 25,24 posto koliki je bio 2014. godine. Tim više što se u rubrici »umjereno vjerojatno« da će izaći na izbore nalazi još dodatnih 17 posto birača. Kada se zbroje sve ove tri rubrike, ispada da o izlasku na europske izbore s različitim razinama odlučnosti razmišlja točno polovina birača, njih 50 posto. Točno toliko ih se u ovom istraživanju jasno izjasnilo da »nije vjerojatno« da će izaći na izbore. Neodlučnih nije bilo što znači da su se građani Hrvatske prilično odlučno postavili oko ovog pitanja. Pitanje je samo hoće li kampanja uspjeti na birališta dovesti barem četvrtinu birača kao što je to bio slučaj prije pet godina.


Negativno stajalište


Profesor Puhovski smatra da činjenicu da su birači u zemljama kao što su Poljska i Mađarska puno motiviraniji nego u Hrvatskoj da izađu na birališta kada su u pitanju europski izbori može objasniti visokom razinom euroskepticizma u tim državama.


– U Mađarskoj i Poljskoj postoji jak negativan naboj prema Europskoj uniji kakav ne postoji u Hrvatskoj da bi bio motiv za neizlazak na izbore. Motiv Mađara i Poljaka jest taj da oni izlaskom na izbore i davanjem velikom broja glasova tamošnjim euroskeptičnim strankama vjerojatno žele pokazati EU-u što zapravo o Uniji misle – smatra Puhovski.


Govoreći o situaciji u Češkoj koja se, kao i Slovenija, jako dobro snašla u EU-u, ali je istovremeno vrlo skeptična prema daljnjim europskim integracijama, profesor Puhovski kaže da je razlog tome što tamošnje mainstream stranke imaju vrlo negativno stajalište o načinu na koji se Europa vodi, posebno kada je u pitanju moguće stvaranje federalne Europe.


– U Češkoj je bila velika kampanja kakve u Hrvatskoj nikad nije bilo, od samog premijera nadolje, protiv Europske unije. U jednom se trenutku čak razmatrala i mogućnost da slijede primjer Velike Britanije i sami krenu u izlazak iz EU-a – kaže Puhovski.