Prof. dr. Ika Rončević-Gržeta

ZAŠTO SE UBIO Suicid uglavnom podrazumijeva i poruku koja se tim činom šalje okolini

Barbara Čalušić

Suicidalno ponašanje je kompleksna pojava u međuigri ličnosti i okolinskih čimbenika, objašnjava riječka predstojnica Klinike za psihijatriju



RIJEKA Koliko god da je samoubojstvo svjestan čin, u pozadini je i motivacija koja proizlazi iz obilježja ličnosti i okolinskih čimbenika koji mogu biti izazov za osobne kapacitete pojedinca, kaže predstojnica Klinike za psihijatriju prof. dr. Ika Rončević-Gržeta.


Najlakše je, kako kaže, shvatiti samodestruktivno ponašanje osoba koje boluju od neke duševne bolesti. Naime, neki biološki i dinamski aspekti duševnih bolesti kao depresija, shizofrenija, bipolarni afektivni poremećaj, alkoholizam, posttraumatski stresni poremećaj i druge objašnjavaju suicidalno ponašanje takvih bolesnika.


– Ovdje su važna obilježja ličnosti pojedinca, a na njih utječe genetsko nasljeđe, iskustvo tijekom života, s naglaskom na traumatska iskustva. Obilježja ličnosti, između ostalog, podrazumijevaju načine kako pojedinac rješava probleme, kako se nosi sa stresogenim situacijama te je li u stanju pronaći smisao u određenim životnim situacijama. Osobe koje teže perfekciji, osobe s narcističnim obrambenim obrascima, obično teže uspjehu i visoko postavljaju životne ciljeve.




Suočene s neuspjehom ili kad se nagomilaju životni problemi koje nisu u stanju riješiti, mogu biti sklone samodestrukciji i samouništenju. Dakle, suicidalno ponašanje je kompleksna pojava u međuigri ličnosti i okolinskih čimbenika – objašnjava prof. dr. Rončević-Gržeta.


S jednog širokog, filozofskog gledišta, kako dodaje predstojnica riječke Klinike za psihijatriju, može se reći da suicid kao oblik samodestruktivnog ponašanja može biti moralno-etički čin u smislu izražavanja apsolutne slobode volje pojedinca u situaciji kad objektivne okolnosti ne dopuštaju život i djelovanje u skladu s osobnim principima i idealima.


– Ako ljudsku jedinku promatramo kao društveno biće, onda je važan odnos pojedinca i društvene zajednice u kojoj se taj pojedinac ogleda. S tog aspekta, suicid se može javiti u situaciji kad pojedinac osjeća da su izgubljene normativne vrijednosti zajednice u takvoj mjeri da nije u stanju pronaći izlaz, kad se nađe pod velikim pritiskom.


Također, u slučaju da iz bilo kakva razloga bude izopćen iz društvene zajednice na način da se njegove vrijednosti potpuno razlikuju od vrijednosti zajednice, zbog čega se javlja osjećaj odvojenosti i odbačenosti. Bez obzira na uzrok, suicid nije samo izraz agresije prema sebi samom, već podrazumijeva i poruku upućenu okolini.


Okolina, u ovom slučaju, može podrazumijevati nepodnošljivu stvarnost u sadašnjem trenutku ili nepovoljne okolnosti tijekom života – zaključuje prof. dr. Rončević-Gržeta.