Razlika između »teoretskog« PDV-a i onoga koji je stvarno naplaćen iznosi 0,6 posto BDP-a / Foto Vedran KARUZA
Precizne podatke o tome koliko je PDV-a u Hrvatskoj završilo mimo državne kase, DZS će objaviti sljedeći tjedan, no prema prvim procjenama riječ je o iznosu od 0,6 posto BDP-a, što je oko dvije milijarde kuna godišnje
ZAGREB – Proračunski manjak u prošloj je godini pao na 0,9 posto BDP-a, pa je iznosio 3,15 milijardi kuna. Istovremeno se smanjio i udio javnog duga u BDP-u na 82,9 posto. Novi su to, revidirani, podaci o javnim financijama Državnog zavoda za statistiku u sklopu izrade izvješća o prekomjernom deficitu te ulasku Hrvatske u proces verifikacije podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND).
Novosti u obračunu
Novost je to da se izdaci za nabavku vojne opreme tretiraju kao investicije, pa ulaze u obračun BDP-a, ali se po novom obračunava i procjena prijevara kod plaćanja PDV-a, odnosno razlika između »teoretskog« PDV-a, koji je trebao biti naplaćen i onog stvarno naplaćenog. Precizne podatke o tome koliko je PDV-a u Hrvatskoj završilo mimo državne kase, DZS će objaviti sljedeći tjedan, no prema prvim procjenama riječ je o iznosu od 0,6 posto BDP-a, što je oko dvije milijarde kuna godišnje. Postotci su u ostalim europskim zemljama i veći, a izbjegavanju plaćanja PDV-a češće pribjegavaju manje tvrtke, nego velike kompanije.
Proračunski deficit na razini EU-a i eurozone bio je prošle godine na najnižoj razini od 2007., pokazuju jučer objavljene procjene Eurostata. Na razini EU-a proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u kliznuo je u 2016. na 1,7 posto, s 2,4% koliko je iznosio u godini ranije. Time je prošle godine bio na najnižoj razini od 2007. godine. U eurozoni kliznuo je s 2,1% u 2015. na 1,5% lani, što je također njegova najniža razina od 2007. Time je Eurostat potvrdio travanjske procjene njegovih prošlogodišnjih vrijednosti u obje zone. (Hina)
Deficit proračuna u prošloj godini nešto je veći nego je to bilo objavljeno o Vladinom izvješću o izvršenju proračuna kad se isticalo da je manjak u državnoj blagajni oko 2,7 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a.
Podaci Eurostata pokazuju da je čak devet, od 28 članica Europske unije ostvarilo višak, odnosno suficit u proračunu, pri čemu prednjači Luksemburg koji je imao suficit od 1,6 posto BDP-a. Hrvatska je i među članicama koje imaju najniži udio deficita u BDP-u, pa tako primjerice isti deficit ima Danska, dok je on u Estoniji bio 0,3 posto, a u Irskoj 0,7 posto BDP-a. Deficit veći od tri posto, što je iznad kriterija iz Maastrichta, imale su Španjolska, Francuska i Rumunjska.
Podatke o proračunskom deficitu komentirao je ministar financija Zdravko Marić. Raduje ga da je Hrvatska lani ostvarila »dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u od prosjeka EU-a«.
– To je sigurno nešto na što svi skupa trebamo biti ponosni i zadovoljni. To je ono to smo zacrtali u svim našim strateškim dokumentima: da želimo vidjeti javni dug na zaista stabilnoj i dosta jakoj uzlaznoj putanji, jer je on proteklih godina iz različitih razloga, a poglavito recesije, polučio u nekim godina čak i eksponencijalnu stopu rasta«, rekao je Marić. Ističe da je taj trend preokrenut već u prvoj godini Vladina mandata, odnosno da je udio javnog duga u BDP-u smanjen za oko 2,5 postotnih bodova. (Hina)
No, u prošloj je godini Hrvatska imala primarni suficit od čak 2,3 posto BDP-a, što je gotovo osam milijardi kuna, što znači da je u javnu potrošnju otišlo manje novca nego se prikupilo, ali je, kao i svake godine trebalo platiti kamate, pa je taj trošak od oko 11 milijardi kuna pojeo višak i gurnuo državu u minus.
Maastricht
Ipak, lani se smanjio udio javnog duga u BDP-u na 82,9 posto i iznosio je 289 milijardi kuna. Nominalno taj se dug smanjio tek za 500 milijuna kuna, ali je udio u BDP-u manji zbog rasta gospodarstva.
No, kad je u pitanju javni dug Hrvatska je daleko od kriterija iz Maastrichta koji propisuju da on ne bi smio biti veći od 60 posto BDP-a: taj kriterij osim Hrvatske ne zadovoljava još 15 članica EU-a, a najviši udio ima Grčka od 180 posto BDP-a, a slijede je Italija čiji je javni dug 132 posto BDP-a, Portugal sa 130 posto, Cipar 107 posto i Belgija 105 posto. Najniži udio javnog duga u BDP-u imale su Estonija, 9,4 posto, Luksemburg 20,8 posto, Bugarska 29 posto, Češka 36,8 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,7 posto.
