Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Danas odluka

Vlada usvaja nacionalni program reformi: Doznajte što donosi osim plana da se proda Croatia Airlines

Foto Denis Lovrović
Foto Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 26. travanj 2018. u 7:14 2018-04-26T07:14:00+02:00

Nacionalna zrakoplovna kompanija prošla je proces restrukturiranja, ali je za nastavak poslovanja nužno pronaći novog vlasnika, kažu u Vladi. O udjelu koji će se privatizirati zasad se ne govori

ZAGREB Vlada planira nastavak restrukturiranja u sektoru prometa, pa nakon programa restrukturiranja u cestarskom sektoru isti plan, opet u suradnji sa Svjetskom bankom, planira se i za Hrvatske željeznice (HŽ). Taj je zahvat istaknut u Nacionalnom programu reformi (NPR) koji bi Vlada trebala danas usvojiti, a osim toga je predviđeno i da se za zrakoplovnu tvrtku Croatia Airlines pronađe novi vlasnik. O planovima za HŽ, odnosno o tome koliko bi se prvenstveno smanjio broj zaposlenih ili linija, zasad nitko u Vladi ne želi govoriti.

Što se tiče nacionalne zrakoplovne kompanije, u Vladi ističu da je ona prošla restrukturiranje u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, ali da za sigurniji nastavak poslovanja treba strateškog partnera. O udjelu koji će se privatizirati zasad se ne govori, a nove vlasnike najavljivao je još prije i bivši ministar SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić, ali se taj plan nikada nije realizirao. Razlog je možda taj što europske direktive dopuštaju da vlasnik izvan EU-a ima do 49 posto udjela u zrakoplovnim tvrtkama u zemlji članici. 

Porezna rasterećenja

NPR predviđa i reformu javne uprave, koja između ostaloga znači i donošenje zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, koji bi kroz 12 razreda omogući nagrađivanje za radni učinak, ali i nazadovanje u slučaju nerada. NRP ponovo navodi i reformu mirovinskog sustava, koja znači povećanje životne dobi za umirovljenje i penalizaciju prijevremenog umirovljenja. Što se tiče zdravstvenog sustava, osim integracije bolnica i boljeg upravljanja novcem, u Vladi tvrde da nema smanjenja prava korisnika kad je u pitanju zdravstveni sustav. Najavljuje se i donošenje novog zakona o turističkom zemljištu, ali i izmjene zakona o pomorskom dobru, kako bi se, kako tvrde u Vladi, omogućila konkurentnost gospodarstva. Oba se zakona tiču najvrednije državne imovine na obali, a neizvjesno je hoće li država, što traži dio gospodarstvenika, omogućiti njihovu privatizaciju ili mogućnost da se objekti izgrađeni na njima, na osnovi koncesija, stave pod hipoteku.

Najavljuje se i nastavak poreznih rasterećenja, ali dok traju analize, nitko u Vladi ne želi govoriti u koje će se poreze intervenirati uz napomenu da je sve na stolu, ali da nema uvođenja novih poreza, pa tako ni poreza na nekretnine. Iz drugog dokumenta koji će Vlada također danas predstaviti, Plana konvergencije, odnosno iz deficita koji se predviđa u idućim godinama, vidljivo je da bi ukupno porezno rasterećenje na godišnjoj razini moglo biti i do dvije milijarde kuna, kako je to bilo i kod porezne reforme 2016. godine. 

U Vladi i Ministarstvu financija zasad nitko ne želi govoriti o tome kakve će biti porezne izmjene jer je, kako kažu, sve na stolu. Razmatra i smanjenje opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, što je HDZ-ovo predizborno obećanje, ali i i smanjenje opterećenja u porezu na dobit. Dio sugovornika u Vladi smatra da možda ponovne izmjene, odnosno smanjenje poreza na dohodak, ne bi trebalo biti prioritet s obzirom da je riječ o prihodima lokalnih zajednica koje tek od ove godine imaju u primjeni nova pravila financiranja.

Manje stope rasta

Plan konvergencije predviđa smanjenje stopa rasta u sljedećim godinama, ali će istovremeno padati i stope nezaposlenosti i udio javnog duga u BDP-u. Iako nije riječ o značajnim razlikama, hrvatsko će gospodarstvo, primjerice u 2020. i 2021. godini, rasti po stopi od 2,5 posto što je smanjenje rasta u odnosu na prošlogodišnjih 2,8 posto, koliko je planirano i u ovoj godini. U istom razdoblju smanjivat će se i stope po kojima će rasti zaposlenost, odnosno ta će stopa već nakon 2020. biti tek malo veća od jedan posto. No, u Vladi su uvjereni da će istovremeno anketna stopa nezaposlenosti pasti s ovogodišnjih deset na 7,3 posto u 2021. godini. Do tada bi se značajno trebao smanjiti i udio javnog duga u BDP-u i to sa 78 posto na 66 posto.

Nakon prošlogodišnjeg suficita proračuna, Vlada u ovoj i sljedećoj godini opet planira proračunski manjak, od 0,5 i 0,4 posto BDP-a, ali bi proračun već nakon 2020. godine trebao biti uravnotežen ili u suficitu. U nekoliko posljednjih dokumenata i Vlade i HNB-a isticao se i rizik koji sobom nosi situacija u Agrokoru, ali zasad kriza u tom koncernu nije imala veći utjecaj na domaće gospodarstvo, ali i državne financije, koje bi s obzirom na izdana državna jamstva mogla puno više »stradati« zbog situacije u brodogradnji, posebice Uljaniku. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.