Zasluge za dobre rezultate imaju i primorsko-goranski drvoprerađivači / arhiva NL
U studenome je proizvodnja namještaja skočila za 14,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima DSZ-a
Drvna industrija, iako je država stalno zanemaruje, potvrđuje se kao jedna od najuspješnijih proizvodnji u Hrvatskoj. U studenome je proizvodnja namještaja skočila za 14,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Time se hrvatska drvna industrija s 35 tisuća zaposlenih vraća na dvoznamenkaste stope rasta, koje bilježi još od 2012. godine, kaže Marijan Kavran, direktor Hrvatskoga drvnog klastera.
Čak dvije trećine proizvodnje drvna industrija prodaje u inozemstvu, a njezin izvoz je s 380 milijuna eura 2003. godine skočio na gotovo 1,2 milijarde eura u prošloj godini.
Pozitivni pomaci na državnoj razini osjetili su se i kod primorskoi-goranskih drvoprerađivača, govori Kavran i napominje da konkretnih podataka još nema, ali je stanje na terenu pozitivno i osjeća se napredak, pogotovo kad je riječ o rastu industrijske proizvodnje.
– Ono što posebno raduje je činjenica da najznačajniji primorsko-goranski drvoprerađivači (DI Klana, Cedar, Calligaris, Ravna, Drvenjača, Lokve d.o.o., Energy Pellets…) stalno i kontinuirano ulažu u proizvodnju, neki put i više od dobiti što je kako pohvalno i pokazuje da vlasnici misle ozbiljno. Svakako, očekujemo i pozitivniji odnos države kad je riječ o potporama koje su ukinute 2014. godine odlukom tadašnjeg ministra Jakovine. Za ovu godinu predviđeno je 20 milijuna kuna vezanih uz potpore, a vjerujem da će u budućnosti biti još i bolje, kao i da će sami drvoprerađivači u još većoj mjeri koristiti mogućnosti raznih EU fondova – rekao je Kavran.
Traže veću zaštitu
Manje upućenima, međutim, učinilo se da je tom zamahu drvne industrije prošloga ljeta došao kraj. Tijekom kolovoza, rujna i listopada proizvođači namještaja počeli su usporavati rast, a prerada drva ozbiljno je pala, gotovo za deset posto. Stoga je cijeli taj sektor u prvih 11 mjeseci zabilježio upola slabiji rast od prosjeka hrvatske industrije, koja je istodobno napredovala po stopi od 4,1 posto. Kavran kaže da taj dojam vara, jer su podaci izračunani na visoku statističku bazu iz prethodne godine.
– Nismo mi prošle godine bili toliko loši, koliko smo bili dobri 2015. godine – objašnjava Kavran. Podaci iz studenoga, upozorava, potvrđuju višegodišnji trend rasta drvne industrije koji će se, očekuje, nastaviti i ove godine. Naši proizvođači sve više rade za izvoz, pa je u proizvodnji parketa Hrvatska zauzela četvrto mjesto u svijetu. Istodobno, oni gube pozicije na domaćem tržištu zbog sve veće strane konkurencije, kojoj je pridonijelo i otvaranje trgovine Ikea u Hrvatskoj.
Kavran kaže da hrvatski proizvođači nisu protiv konkurencije, jer im ona pomaže da i sami budu bolji, ali žele veću zaštitu od vlastite države. Stoga su bivšoj Oreškovićevoj vladi predložili desetak mjera radi jačanja drvne industrije. Ona ima ne samo gospodarsku, nego i društvenu funkciju, jer pomaže ravnomjernom razvoju Hrvatske, napretku seoskih područja i zadržavanju stanovništva.
Sektorska razina zapošljavanja također je pozitivna s tendencijom rasta jer sektor prerade drva bilježi porast broja zaposlenih u jedanaest mjeseci 2016. godine za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je istovremeno indeks zaposlenosti u proizvodnji namještaja porastao na 104,6, što je izuzetno dobro. Također treba reći da su u sektoru prerade drva zalihe porasle na 117,4 indeksnih poena, odnosno 17,4 posto, dok su proizvodi na skladištu u sektoru namještaja smanjeni za šest indeksnih poena, odnosno na 96,9 posto, ističe Kavran te naglašava da bi država trebala još više pažnje posvećivati razvoju ovog sektora koji se temnelji na nacionalnom bogatstvu koje Hrvatska ima u izobilju i koji bi mogao zaposliti znatan broj ljudi, posebno u ruralnim planinskim područjima.
Veliki potencijal
– Usprkos svim problemima i krizama, prerada drva (3,79 posto) i proizvodnja namještaja (2,36 posto) čine danas ukupno 6,14 posto industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, odnosno ostvaruju udio od 3,6 posto u BDP-u Hrvatske i to su podaci koji svjedoče o velikom potencijalu ovog sektora – ističe Kavran.
Zasluge za ovako dobre rezultate svakako imaju i goranski, odnosno primorsko-goranski drvoprerađivači koji godinama od Vlade traže pozitivniji odnos, pomoć i ulaganje, budući da se svaka pomoć višestruko vraća i u osnovi predstavlja ne subvenciju, već čisto ulaganje koje se za nekoliko godina vraća kroz povećanu zaradu i zapošljavanje čime se pomaže opstanku krajeva poput Gorskog kotara.
– Puno smo kontaktirali s Oreškovićem vladom, ali bila je to jalova komunikacija – kaže Kavran. Daleko veća očekivanja imaju od Plenkovićeve vlade, jer je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić zaista pokazao zanimanje za drvnu industriju i šumarstvo. »U ovu godinu ulazimo s optimizmom, jer smo smo u ovoj Vladi naišli na jako dobru komunikaciju. Ministar Tolušić je pokazao želju da se problemi u našem sektoru riješe sistemski«, kaže nam Kavran.
