Rasprava u Privredniku

Tribina o Titu: Hasanbegović likuje. Tito je, kaže, pao bez ispaljenog metka

Tihomir Ponoš

snimio Denis Lovrović

snimio Denis Lovrović

Promjenom naziva trga Tito će dobiti novi život i postat će mnogo veći simbol nego što je bio u posljednjih 20 godina. Na nagovještaje da će Tito izgubiti trgove i u drugim gradovima, poput Karlovca, zaključio je da će na koncu Tito ostati u Istri i Rijeci, što je granična linija prije Tita i poslije Tita.



ZAGREB – Nikada nisam s Milanom Bandićem pregovarao o preimenovanju Trga maršala Tita. O tome nismo progovorili ni jednu riječ, kazao je Zlatko Hasanbegović na tribini Srpskog narodnog vijeća posvećenoj toj temi na kojoj su sudjelovali i Žarko Puhovski i Tvrtko Jakovina. Pojasnio je da je zahtjev za preimenovanjem bio neka vrsta ultimatuma na kojega se moglo, ali nije moralo pristati. Upitan o postojanju ulica Mile Budaka, Hasanbegović je kazao da ne vidi razloga za njihovo postojanje.


Puhovski je konstatirao da je ključ za preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu bio u rukama SDP-a. Ako je Hrvatska izvrgnuta fašizaciji, a Puhovski tvrdi da nije, svakako ne u mjeri u kojoj se to predstavlja, onda je logična posljedica stvaranje dogovora s Milanom Bandićem. Ustvrdio je da ako je prvi cilj nečijeg političkog djelovanja taj da ostane Trg maršala Tita, onda se ostali ciljevi podređuju tom cilju, ako »to nije broj jedan, onda ćete izgubiti Trg maršala Tita«. Hasanbegović je ustvrdio da se drug Tito mogao obraniti, ali SDP i »Zagreb je naš« nisu ništa učinili i Tito je »pao bez ispaljenog metka«.


Granična linija


Jakovina smatra da je Bandić najodgovorniji za promjenu naziva Trga maršala Tita, a lista Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića zauzela je titoističku poziciju i mjesto između polova kako bi ostvarila vlastite probitke. Promjenom naziva trga Tito će dobiti novi život i postat će mnogo veći simbol nego što je bio u posljednjih 20 godina. Na nagovještaje da će Tito izgubiti trgove i u drugim gradovima, poput Karlovca, zaključio je da će na koncu Tito ostati u Istri i Rijeci, što je granična linija prije Tita i poslije Tita.




U prepunoj dvorani »Privrednika«, u kojoj je publika navijala za »svoje«, ali nije prelazila granicu dobrog ukusa protiveći se stavovima »tuđih« (Hasanbegovića), svi su se sugovornici složili da su komunisti imali ključnu ili veliku ulogu u antifašističkom pokretu.



Puhovski se kritički osvrnuo na današnju ljevicu  koja se vraća na antifašizam, koji je »naziv za klanje jer nije bilo drugog razloga i jer to netko drugi već počeo raditi«, umjesto da se vrati na vrijeme kada je ljevica stvarala socijalnu državu ili prava žena. Za njega pitanje nije je li, primjerice, Staljin antifašist ili zločinac, jer je najveći antifašist svih vremena i jedan od pet-šest najvećih zločinaca svih vremena.


Kupovanje vremena


Hasanbegović je odbacio tezu da svi koji žele prekinuti s jugoslavenskom komunističkom prošlošću, posebno na simboličkoj razini, nužno žele rehabilitaciju ustaštva. – Nikada neće biti trga Ante Pavelića u Zagrebu – kazao je Hasanbegović.

Za Jakovinu je preimenovanje Trga maršala Tita posljedica zbivanja u posljednjih 26 godina, a koji se očituju u uništavanju antifašističkih spomenika, a to preimenovanje je demontiranje onoga što je taj trg značio kada je dobio to ime, a to je antifašistička pobjeda. Osvrnuo se i na Povjerenstvo za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima i ustvrdio da ono radi posao koji je dobilo, a to je kupovanje vremena za Andreja Plenkovića dok je premijer.


Stav o Povjerenstvu bila je jedna od rijetkih točaka slaganja Hasanbegovića i Jakovine. Hasanbegović je ustvrdio da je ono neka vrsta uvrede historiografiji kao struci, ali i politici kao djelatnosti koja donosi odluke. Iz činjenice da se 2017. godine ljudi okupljaju na debati o imenu Trga maršala Tita zaključio je da postoji podjela u pogledu na prošlost, a ona će se prevladati preimenovanjem trga. Za razliku od Jakovine, on je uvjeren da za tri godine o nazivu tog trga nitko iole relevantan neće razgovarati.


»Krvnik Napoleon«


Raspravljalo se i o spomen-ploči u Jasenovcu i natpisu »Za dom spremni« na njoj. Hasanbegović je protiv uklanjanja takve spomen-ploče. Sam pozdrav dolazi iz ustaške baštine i »nije nikakav paleohrvatski pozdrav«.



Osim u ustaškom razdoblju pojavljuje se i kao sastavni dio grba HOS-a devedesetih godina, a ratna zastava HOS-a s tim natpisom nošena je i na vojnoj paradi 2015. godine, u vrijeme vlade Zorana Milanovića.


Puhovski je naveo da je točno da su taj pozdrav koristili pripadnici HOS-a za koje je kazao da su bili uzorna vojska u Bosni i Hercegovini, ali i da su osnivači HOS-a poput Dobroslava Parage i Ante Paradžika imali uklon prema ustaštvu te da je danas legalizirano šest udruga s tim pozdravom. Premijer Plenković trebao je dati nalog ministru uprave da promijeni propise kako bi se ta ploča maknula.


U raspravi su spominjane razne važne povijesne osobe po kojima su nazvani trgovi i ulice, ne samo u Zagrebu. Jakovina je naveo slučaj Napoleona i francuskih gradova u kojima postoje prostori nazvani po njemu, a bio je krvnik francuskog naroda. Hasanbegović je na to kazao da je »Napoleon bio francuski krvnik francuskog naroda, a Tito jugoslavenski krvnik hrvatskog naroda«.