Ministarstvo poljoprivrede inzistirat će na domaćoj proizvodnji proizvoda od drva / snimio M. GRACIN
U javnoj nabavi oko 1,5 milijardi kuna ide na drvni asortiman za opremanje javnih prostora. Zato se želi dati prednost domaćim proizvođačima te stvoriti prepoznatljivu hrvatsku marku proizvoda
Nakon što je amandmanom u zakonu o javnoj nabavi, koji osigurava dodatne bodove za svježe namirnice, pokušao osigurati prednost domaćim proizvođačima hrane kod opskrbe u javnom sektoru, primjerice u školama, vrtićima i bolnicama, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić planira, čini se, isto učiniti kad je u pitanju domaća prerada drva i proizvodnja namještaja.
Otkriva to Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koja je od prošlog tjedna u javnoj raspravi, a ne bježi od toga ni Ministarstvo poljoprivrede u svojim odgovorima na naš upit vezan uz tu strategiju.
Planovi Ministarstva poljoprivrede nisu velika novost na zajedničkom europskom tržištu, Akcijski plan za održivu javnu nabavu odavno je donijela Austrija i u njemu preferira zelenu, odnosno ekološku proizvodnju, ali je kao kriterij pri nabavi ugradila i socijalne standarde, koji zahtijevaju da se proizvodi kupuju od tvrtki koje imaju adekvatne radne uvjete za zaposlene. Talijani su uz prehranu, još 2008. godine utvrdili da u javnoj nabavi državna tijela moraju isticati ekološki kriterij i kod kupnje vanjskih struktura, primjerice vrata i prozora.
Zelena nabava
U Strategiji se kao jedna od mjera navodi i održiva i zelena nabava proizvoda od drva i namještaja, te najavljuje donošenje preporuka da se zakonska mogućnost primjene »ekoloških mjera«, koristi u javnoj nabavi i u Hrvatskoj, kako to čine brojne europske zemlje.
Najavljuje se i donošenje standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem, koje bi osim energetskih i ekoloških kriterija doveli do toga da javni prostori budu prepoznatljivi, a u konačnici i bi pridonijelo stvaranju marke u proizvodnji namještaja. Uz to će Ministarstvo objaviti i vodič za zelenu nabavu proizvoda od drva i namještaja.
U Ministarstvu su izračunali da se godišnje od 40 milijardi kuna u javnoj nabavi, oko 1,5 milijarda kuna potroši na drvni asortiman i strategija koju su sačinili, posebice onaj dio koji se tiče zelene nabave, trebao bi osigurati veći dio kolača domaćim proizvođačima nego što je to bilo dosad.
Na naš upit hoće li doista domaći proizvođači dobiti prednost i kako se to planira ostvariti, iz Ministarstva poljoprivrede su odgovorili da osim ambicioznih izvoznih planova drvni sektor svoju budućnost »fokusira na projektima održive zelene javne nabave unutar Hrvatske s obzirom da se brojni korisnici, vrtići, škole, bolnice, domovi za starije i nemoćne, vojarne, čiji se rad financira iz državnog proračuna, javljaju kao kupci drvnog asortimana.
Ministarstvo poljoprivrede kao resorno za drvni sektor u okviru novog razvojno-strateškog dokumenta za razdoblje do 2020. godine, najavljuju oni, namjerava ustanoviti standarde opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem, izraditi vodič za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja te promovirati stvaranje prepoznatljive hrvatske marke proizvoda.
»Slijedom toga Ministarstvo poljoprivrede očekuje kako će i Vlada RH i sva ostala ministarstva dati puni doprinos kroz maksimalno moguće korištenje, odnosno kupnju proizvoda iz asortimana koji u ponudi ima drvna industrija republike Hrvatske«, nedvosmislen je odgovor iz Ministarstva poljoprivrede.
ukupan prihod 9,57 milijardi kuna
prerada drva 6,16 milijardi kuna
proizvodnja namještaja 3,40 milijardi kuna
izvoz 1,045 milijardi eura
izvoz u EU 794 milijuna eura
Teška prilagodba?
U Strategiji se ističe i to da bi održiva zelena nabava drva i namještaja mogla značiti i novo zapošljavanje tisuću do tisuću i pol radnika, kad bi primjerice domaći proizvođači preuzeli većinu poslova iz javne nabave vrijednih od 1,5 milijardu.
Dosadašnji pokušaji da domaća drvna industrija bude jače zastupljena u javnoj nabavi nisu uvijek najsretnije završavali, iako su se sve bivše Vlade donosile strategije, osnivale klastere i objavljivale vodiče za javnu nabavu koja je trebala pomoći hrvatskim proizvođačima.
U škole, vrtiće i dvorane, češće je ipak stizao uvozni proizvod, pa su tako, primjerice, i dvorane koje su javnim novcem sagrađene za rukometno prvenstvo 2009. godine zaobilazile domaće proizvođače parketa, iako su oni na globalnom tržištu cijenjeni i uspješni. Nije se inzistiralo na domaćoj stolariji ni kad je 2015. godine tvrtka Projektgradnja iz sastava Agrokora obnavljala studentske domove u Zagrebu. A unatoč vodiču koji je 2012. godine objavila Vlada Zorana Milanovića, ostalo je zapamćeno da je u obnovi dvorane za sastanke u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nabavljen namještaj iz Danske.
I oni dužnosnici koji su proteklih godina, a bilo ih je i u lijevim i u desnim vladama, nastojali drvnom sektoru dati prednost u javnoj nabavi, često su isticali da se ni proizvođači nisu spremni prilagođavati, pa ni zajednički javljati na natječaje kako bi bili konkurentniji od inozemnih ponuditelja. Hoće li bolje sreće biti ministar Tolušić, pokazat će se u sljedeće tri godine.
Ambiciozni planovi
U tom periodu, od 2017. do do 2020. godine, istaknuti su prilično ambiciozni planovi za povećanje izvoza i to po prosječnoj godišnjoj stopi nešto manjoj od 20 posto kad je u pitanju prerada drva, dok se vjeruje da bi stope rasta u proizvodnji namještaja mogle biti i veće. ako bi 2020. godine prerada drva imala izvoz vrijedan milijardu eura, što je sada vrijednost izvoza i prerade drva i proizvodnje namještaja.
Na kraju bi provođenje Strategije, izračunali su njezini autori, trebalo rezultirati i povećanjem broja radnika za 2.700 do 3.200, što je značajan rast s obzirom na to da u drvnoj industriji trenutno radi nešto manje od 20 tisuća ljudi.
