Kolona sjećanja

Tisuće ljudi u Vukovaru: ‘Mislim da 28 godina nakon rata moramo gledati u budućnost’

Dražen Ciglenečki

Tisuće ljudi iz cijele Hrvatske smatrali su važnim 18. studenog biti u Vukovaru

Tisuće ljudi iz cijele Hrvatske smatrali su važnim 18. studenog biti u Vukovaru

Moramo gledati na utvrđivanje istine, na procesuiranje ratnih zločina, na činjenicu da grad treba perspektivu u domovini koja je u međuvremenu, od vukovarske tragedije, riješila sve svoje nacionalne zadaće. I to zahvaljujući državničkoj politici predsjednika Tuđmana, uključujući i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, poručio je premijer Andrej Plenković



VUKOVAR – Tisuće ljudi sudjelovali su u Koloni sjećanja u Vukovaru. Došli su iz valjda svih dijelova Hrvatske, ali i iz drugih država, posebno BiH. Neki su hodali cijelom trasom od gradske bolnice do Memorijalnog groblja, dugačkom nešto manje od šest kilometara, neki su se priključivali putem. Ali, svi su oni smatrali važnim 18. studenog biti u gradu čija je herojska tromjesečna obrana, u sukobu s nemjerljivo nadmoćnijim neprijateljem, u jesen 1991. sačuvala mnoge živote u ostatku Hrvatske.


Zato je potrebno održati tradiciju Kolone sjećanja. Obrana i tragedija Vukovara praktično su postali konstitutivnim temeljima hrvatske nacije. Klinci rođeni u ovom stoljeću na nogometnim utakmicama, koje se odigravaju i u dane koji nemaju nikakve veze s datumima u kronologiji patnje ovog grada, skandiraju “Vukovar, Vukovar”.


Hrvatska, međutim, svih ovih godina nije uspjela osmisliti prateći program uz tu Kolonu koji bi korespondirao s vremenom. U Vukovaru se gotovo ni po čemu nije moglo zaključiti da je borba za taj grad završila još prije 28 godina, da je u Hrvatskoj oružje utihnulo 1995.




Ništa se nije promijenilo u odnosu na Kolonu lani, 2017., 2016… Komemoracija u krugu bolnice sastojala se od istih recitacija i pjesama, koje su izvodili isti ljudi, a političari su davali identične izjave o ratnom Vukovaru, u kojem kao da je vrijeme stalo i ništa se i dalje ne zbiva izvan narativa Domovinskog rata.



Vukovar kao da je izabran za mjesto koje će trajno podsjećati na to krvavo razdoblje stvaranja samostalne Hrvatske, kao da je to njegova jedina uloga. O budućnosti grada barem je pokušao govoriti premijer Andrej Plenković, a u tom kontekstu valja spomenuti i mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, koji je održao homiliju na misi povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.



– Mislim da 28 godina nakon rata moramo gledati u budućnost. Moramo gledati na utvrđivanje istine, na procesuiranje ratnih zločina, na činjenicu da grad treba perspektivu u domovini koja je u međuvremenu, od vukovarske tragedije, riješila sve svoje nacionalne zadaće. I to zahvaljujući državničkoj politici predsjednika Tuđmana, uključujući i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, i svemu što smo učinili proteklim godinama da Hrvatska bude gospodarski snažna, socijalno uključiva i međunarodno pozicionirana, rekao je predsjednik Vlade novinarima.



Perić se u svojoj propovijedi obrušio na zla koja, smatra, ugrožavaju današnju Europu, koja će se, zahvaljujući forsiranju sekularizma, “nasukati na tragediju besmislenih prava”. Nabrojio je i prava koja su za njega besmislena: pravo na pobačaj protiv naravna rađanja, pravo na eutanaziju protiv Božjega vlasništva nad ljudskom egzistencijom, pravo na promjenu spola i roda protiv ljudske naravi, pravo na gay brakove protiv prave ženidbe, pravo na bezimene roditelje protiv postulata obitelji. Znanstveni ateizam i demokratski liberalizam Perić je nazvao “ljudskom deformacijom božanske istine”. No, mostarsko-duvanjski biskup rekao je i nešto što se nije moglo čuti niti od jednog visokog državnog dužnosnika.



– Kriste, pomiri Srbe i Hrvate, i u tolikim zemljama domaće i migrante, zavapio je Perić.


Pitanje je, međutim, je li ga njegova publika, okupljena na misi u sklopu Memorijalnom groblju, razumjela. Kad se na početku mise službeno pozdravljalo prisutne uglednike, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Plenković dobili su vrlo mlak, tek kurtoazan pljesak, ali je zato vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, kojeg se nikako ne može okarakterizirati kao čovjeka koji pridonosi pomirenju Srba i Hrvata, zaradio snažan, dugotrajan aplauz.



Penava, koji u potpunosti živi u ratu i budućnost mu je sporedna, i ovih je dana ponavljao fraze o odbijanju pravosudnog aparata da procesuira srpske ratne zločince.


No, činjenica da se još dosta branitelja i civila vode kao nestali svakako je velik problem Vukovaraca. Plenković je obećao da “dok se to pitanje ne riješi, državne institucije neće stati”.



– Naša Vlada jako puno radi na tom pitanju, ministar Tomo Medved, povjerenstvo, njegovi pomoćnici, predsjednica Hrvatske također. Vodimo dijalog sa drugim državama, s međunarodnim organizacijama i nadamo se da će oni dati rezultate. Svake godine napravi se napredak, istaknuo je premijer.



Predsjednik Sabora Gordan Jandroković prigodno je kalkulirao s mogućnošću da Hrvatska oteža Srbiji put u Europsku uniju, ako ne bude kooperativnija u pronalaženju nestalih u Domovinskom ratu.


– Hrvatska je članica EU-a i postoje mehanizmi kojima se možemo poslužiti kada se radi o pregovaranju bilo koje države koja pretendira ući u članstvo EU. Podaci o nestalima i stradalima dio su na neki način acquisa, jer se radi o ljudskim pravima i temeljnim vrednotama na kojima počiva EU. Uvjerenja sam da će Srbija morati poštovati sve svoje obveze, izjavio je Jandroković.



I predsjednički kandidati bili u Vukovaru


I troje predsjedničkih kandidata koji prema anketama imaju najviše izbornih šansi, bili su u Vukovaru. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, kao uvijek, obula žute gležnjače, kakve je nosio dio branitelja Vukovara, i nije komunicirala s novinarima. Isto vrijedi za Miroslava Škoru, koji je svoje impresije o Vukovaru pojedjelio s medijima dan ranije.



Zoran Milanović se, pak, sukladno svojoj najavi, nije uključio u Kolonu sjećanja, koju doživljava kao primarno HDZ-ovu, nego je u samoći položio vijenac na Ovčari, mjestu egzekucije Vukovaraca zarobljenih nakon pada grada. “Vječna vam slava i hvala. Da se ne zaboravi, nikada”, napisao je Milanović na Facebooku.


SDSS-ovac Kolar: Nema volje da se prestane živjeti u 1991.


SDSS-a Srđan Kolar je prije mjesec dana, na sjednici Gradskog vijeća Vukovara, uručio Penavi prijedlog gradskog Statuta pisan ćirilicom, koji je ovaj bacio na pod. Razgovarali smo tada s Kolarom i rekaa nam je, između ostalog, da voli Hrvatsku. Pitali smo ga stoga što bi država koju voli trebala učiniti da bi se i on uključio u Kolonu sjećanja.



– Ta je Kolona, nažalost ispolitizirana i ja se u njoj ne bih dobro osjećao. Stalno me se stavlja u kategoriju ljudi koji su napravili štetu ovoj državi i narodu, a ja to nisam. Vukovarčan sam, znam što se događalo 1991. i da smo svi mi zajedno, na neki način, izgubili. Morao bi postojati određeni reciprocitet, kao i volja da se prestane živjeti u 1991. i da se ne govori samo o ratu. Evo, ove godine to obilježavanje traje čak pet dana, započelo je u subotu, a završit će u srijedu. Moramo govoriti i o budućnosti, naglašava Kolar.