Primarna zaštita

Teško stanje u zdravstvu: Mještani nose liječnici krumpir i rajčice jer joj je račun blokiran

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Silvano Ježina

Foto Silvano Ježina

U Udruzi liječnika koncesionara kažu da se to ne bi događalo kad bi lokalne vlasti ispunjavale zakonsku obvezu i pomogle takvim timovima, umjesto što novac troše na uređenje prostora



ZAGREB Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti apsolutni je promašaj, jer u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne rješava ni jedan problem, a o bolnički sustav, gdje su problemi najveći, nije se ni očešao – tvrde u Udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite (UKPZZ). Zakon je pred drugim saborskim čitanjem, a zatim i donošenjem, no u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje manjkaju 1.163 obiteljska liječnika, 189 ginekologa i 247 pedijatara, neće donijeti nikakvu pozitivnu promjenu, tvrde liječnici.


inistar zdravstva Milan Kujundžić u prvom je zakonskom prijedlogu namjeravao kompletan sustav PZZ-a pustiti u koncesiju, odnosno koncesije zamijeniti privatnom praksom. U postojećem sustavu najmanje 30 posto ordinacija u PZZ-u mora biti u sastavu domova zdravlja. Kujundžiću se spočitavalo da sustav vodi u potpunu privatizaciju, da gasi domove zdravlja i pogoduje liječnicima-koncesionarima koji će postati vlasnicima svojih ordinacija i nakon umirovljenja prepuštati ih kome žele. Završna verzija zakona bitno je drukčija – 25 posto ordinacija i dalje ostaje u sastavu domova zdravlja, a za liječnike u PZZ-u malo što se mijenja. »Ovaj zakon ne pogoduje ni pacijentima, ni liječnicima, nego samo županijama, Gradu Zagrebu, administraciji i uhljebima«, tvrdi Josipa Rodić, predsjednica UKPZZ-a.


– U Hrvatskoj i dalje imamo 330 malih timova koji skrbe o malom broju pacijenata, a kad plate režije i isplate plaću sestri, ostane im dvije do tri tisuće kuna plaće. Kolegica u Pleternici je pod ovrhom, blokiran joj je račun, a mještani joj nose krumpir i rajčice da bi joj pomogli. To je sramota – veli dr. Rodić. Takve se stvari ne bi događale, kaže, kad bi lokalne vlasti ispunjavale svoju zakonsku obvezu i financijski pomogle takvim timovima, umjesto što novac za zdravstvenu zaštitu troše na adaptaciju i opremanje prostora. Zakon nije riješio pitanje timova bez nositelja, odnosno ambulanti u kojima se liječnici smjenjuju i rade samo povremeno. To smanjuje dostupnost zdravstvene zaštite i dovodi do lista čekanja, tvrde koncesionari.




– Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj nedostaje 45 posto liječnika obiteljske medicine, 40 posto ginekologa, 42 posto pedijatara. Ugovaranje timova bez nositelja nije rješenje, jer pacijent ne dobiva zdravstvenu zaštitu koju plaća. U takvom sustavu zarađuju jedino domovi zdravlja, ravnatelji i HZZO koji im to omogućava – navodi Rodić. Iznosi šokantan podatak: oko 400.000 žena u Hrvatskoj nema svog izabranog ginekologa, što je zarada HZZO-a koji tu zdravstvenu zaštitu ne plaća, iako žene izdvajaju za zdravstveno osiguranje. Dio tih žena na preglede odlazi privatnicima, a velik broj pacijenata na to je prisiljen i u drugim situacijama. Na UZV dojke pacijentice se upisuje za siječanj 2020. godine, čime ih se svjesno gura u privatne poliklinike, iako uredno plaćaju zdravstveno osiguranje.


Ako njihov apel ministru Kujundžiću ne urodi plodom i ovakav se zakon donese, liječnici koncesionari i dalje prijete ustavnom tužbom i usporavanjem rada u ambulantama, gdje će u skladu s pravilima struke jednog pacijenta pregledavati 20 minuta. To znači da bi tijekom radnog vremena umjesto 80-ak pacijenata pregledali njih 25, a ostale upisali na listu čekanja.