ZAGREB HDZ je, čini se nešto naučio, pa u svom predizbornom programu korigirao dio planova. Naime, proteklih tjedana kreatori programa HDZ-a javno su izjavljivali da će uvesti mjeru poticanja zapošljavanja mladih u opsegu u kojem se već primjenjuje. Riječ je poreznoj olakšici koju je uvela SDP-ova Vlada i prema kojoj je poslodavac koji zaposli mladu osobu do 30 godina života na neodređeno vrijeme tijekom pet godina oslobođen plaćanja doprinosa. Kritika dijela javnosti se primila, pa je HDZ tu mjeru korigirao podižući dobnu granicu za korištenje olakšice na 35 godina života. Tu su napravili korekcije, ali u okviru aktivne politike zapošljavanja, najavljuju mjere koje se već primjenjuju. Primjerice, osposobljavanja na radnom mjestu. Nije to svojstveno samo HDZ-u već i njihovim suradnicima u Vladi iz Mosta. Oni tijekom osam mjeseci što nestabilne, a što Vlade u ostavci nisu ništa naučili o zakonodavnom okviru koji je na snazi.

Potvrdni odgovori

Deregulacija radnog zakonodavstva za Most se »nameće kao prioritet«. Postavke za tu deregulaciju su, kako navode u programu, fleksibilnije radno vrijeme, pojednostavljene procedure prijave i odjave radnika, omogućavanje sezonskih i dnevnih prijava putem weba, preraspodjela odrađenih sati, omogućavanje rada u više tvrtki… Namjere je u razgovoru za Novu TV objasnio Božo Petrov koji je novinaru na opasku da te mjere izazivaju zabrinutost da je Most za liberalizaciju otpuštanja i zapošljavanja odgovorio: »Ja to mogu postaviti na sljedeći način: imaju li danas pravo poduzetnici zaposliti osobu na četiri sata radnog vremena? Imaju li mogućnost dati ljudima posao na tjedan, dva ili tri dana. Imaju li mogućnost, isto tako, poduzetnici zaposliti na takav način, a da ne otpuštaju druge?«.

Odgovor na sva ta pitanja je potvrdan, a čelnik Mosta Petrov, potpredsjednik Vlade u ostavci svojim odgovorom je pokazao da u šest mjeseci dok je Vlada koliko-toliko funkcionirala i dok je bio zadužen za komunikaciju sa socijalnim partnerima – poslodavcima i sindikatima – nije ama baš ništa naučio o domaćem zakonodavnom okviru.

Trebali bi znati

Rad na pola radnog vremena bio je moguć i u 90-im godinama, a s donošenjem Zakona o radu i svim njegovim izmjenama do onih zadnjih iz 2014. godine, rad u nepunom radnom vremenu dodatno je fleksibiliziran. Radnik u nepunom radnom vremenu (dakle manje od 8 sati dnevno) može raditi kod jednog ili više poslodavaca istodobno i pritom poslodavac koji zaposli radnika na nepuno radno vrijeme ne treba otpuštati druge radnike. Zadnjim izmjenama Zakona o radu uveden je i institut dopunskog rada, pa radnik zaposlen u punom radnom vremenu, uz suglasnost poslodavca, može raditi za drugog poslodavca maksimalno do osam sati tjedno. Radno vrijeme, pak, poprilično je fleksibilizirano, preraspodjela radnih sati odavno postoji. Zadnjim je zakonskim izmjenama, na žalost sindikata, dodatno i ojačana. Tako imamo i rad u nejednakom radnom vremenu do maksimalno 50 sati tjedno, odnosno ako je kolektivnim ugovorom ugovoreno i do 60 sati tjedno… Sve bi to netko tko još uvijek obnaša dužnost u Vladi trebao znati.

Niti stariji partner Mosta nije u potpunosti upoznat s onim što na tržištu već postoji, pa ne samo da će prepisati ono što su bivše vlade pokrenule, već će i najaviti nešto što je aktualna vlast u kojoj sudjeluje HDZ pokrenula. Tako programom, primjerice, najavljuju u posebne savjetnike za poslodavce na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a oni već mjesecima rade. Srećom, u ovih osam mjeseci su naučili da umirovljenici mogu uz mirovinu i raditi, pa to više ne najavljuju.