foto: web
Treba istaknuti kako je sasvim moguće da sudac ili sutkinja koji dobiju slučaj ne budu zapravo dovoljno educirani za ovakav slučaj. Jako se malo sudaca u Hrvatskoj uopće bavilo sličnim temama, a nije nebitno da zapravo i u mnogo razvijenijim pravosuđima još se muke muče s pravnim definicijama kad je u pitanju internet i kaznena djela počinjena na njemu.
Slučaj Mateja Kalanja, koji je zbog streamanja filmova na stranici Filmovita uhićen početkom ovog mjeseca, potaknuo je i još jedno pitanje u složenoj problematici moderne piraterije na internetu.
Naime, Kalanja se tereti kako je počinio štetu na račun jednog filmskog distributera, ali i privrijedio imovinsku korist prodajući digitalni marketinški prostor. Radi se o iznosu od oko 600 tisuća kuna, uglavnom zarađenih emitiranjem Ad sense oglasa, Googlovog servisa za digitalni marketing. No, tu se sad postavlja pitanje za domaći represivni aparat i pravosuđe. Jer, imovinsku korist ostvaruje i američki ICT div Google, koji od tih reklama zapravo zarađuje i više nego onaj tko ih fizički oglašava na svojim stranicama. Samim time, mora se postaviti pitanje zašto u slučaju stranice Filmovita policija nije kazneno prijavila i Google, zbog ilegalne zarade.
Propust policije
Pravni stručnjaci upućeni u problematiku zaštite autorskih prava na internetu drže kako je ovo zapravo propust policije i tužiteljstva. Internet oglase se može postaviti na bilo koje stranice, zarada uglavnom ide po klikovima na same oglase, te će biti gotovo pa nemoguće dokazati uzročno-posljedičnu vezu prikazivanja ilegalnih filmova i zarade od ad Sense oglasa. Čak i da se to dokaže, ili sudac zbog needuciranosti prihvati takvo stajalište tužiteljstva, ostalo bi pitanje zašto onda na optuženičkoj klupi nije i sam Google.
Pri tome, treba istaknuti kako je sasvim moguće da sudac ili sutkinja koji dobiju slučaj ne budu zapravo dovoljno educirani za ovakav slučaj. Jako se malo sudaca u Hrvatskoj uopće bavilo sličnim temama, a nije nebitno da zapravo i u mnogo razvijenijim pravosuđima još se muke muče s pravnim definicijama kad je u pitanju internet i kaznena djela počinjena na njemu. Pogotovo ova kompleksnija, kad netko prodaje drogu ili naručuje premlaćivanja na darknetu, to je ipak klasično kazneno djelo u kojem se tek koristio drugačiji kanal komunikacije. Pitanje autorskih prava, jursidikcije, materijalne odgovornosti pravnih i fizičkih osoba, to su pitanja na kojima se i mnogo razvijenija pravosuđa, ali i države s razvijenijom internet infrastrukturom, još uvijek bore.
Jednostavna obrana
Kalanj će stoga imati jednu sasvim jednostavnu obranu u ovom slučaju, a to je da nije on sam zarađivao, već i Google, te da sama zarada od oglasa nema nikakve veze s besplatnim streamanjem filmova. Dokazati koliki postotak ljudi je na stranicu došao zbog gledanja filmova i koliko ih je onda kliknulo na same oglase, to je zapravo praktično nedokazivo.
Čini se kako je dio svjetskih trendova došao i do Hrvatske. Naime, pitanja problematike sumnjivih on-line oglašavanja je tema rasprave već tri do četiri godine u svijetu. Zanimljivo je kako pri tome u svjetskom fokusu nisu samo slučajevi poput Filmovite u Hrvatskoj, već i potpuno obrnuti slučajevi. Kad se na uobičajenim, mainstream stranicama, pojavljuju oglasi za stranice koje nude i ilegalni sadržaj, ponajprije glazbene i video uratke. Autorskim krugovima diljem svijeta to je čak i veći problem, jer s mainstream stranica onda veliki broj posjetitelja odlazi i na piratske stranice.
Zanimljivo je kako prema javno dostupnim informacijama, u svijetu nije praksa teretiti pirate za novac koji su zaradili internet oglašavanjem. Pretežito ih se uhićuje zbog samog nepoštivanja autorskih prava. Nije nevažno napomenuti kako se Facebook i Google, kao dva pojedinačno najjača digitalna oglašivača, za sada nisu pokazali preveliku inicijativu da zaustave oglašavanja na sumnjivim stranicama, ili samo oglašavanje spornih stranica. Jasno, ostavljena je mogućnost svim oštećenima da u nekoliko klikova sami zatraže micanje reklama na spornim stranicama, ali same tvrtke ne rade previše na toj problematici. Bar ne javno vidljivo. A nije da nemaju mogućnosti, primjerice ovih dana kreću u ukidanje svojih reklama na stranicama koje se bave objavljivanjem lažnih vijesti.
I ICT analitičar Bojan Mušćet smatra kako je ovakav potez tužiteljstva i policije nategnut.
– Nisam stručnjak po pitanju pravne regulative, ali kažnjavati nekog za zaradu na oglasima, a izostaviti Google, ipak bi bila neobična taktika. No, gledano iz same financijske strane, ionako je šteta nastala video-distribucijom filmova višestruko veća, napominje Mušćet.
Drži kako razvoj jeftinijih servisa nuđenja video, ali i audio sadržaja, jednostavno jeste najbolji put za suzbijanje piraterije. Višestruko efikasniji od represije.
– Jasno, mora se znati da je jednostavno navika u Hrvatskoj da vam je draže sve što je besplatno, nemamo navadu plaćanja na internetu. No, s druge strane, pojefitnjavanjem servisa koji se bave streamanjima i nuđenjem sadržaja dolazi se do situacije da ljudi lagano ipak idu u tom smjeru. Kod piraterije uvijek ostaje pitanje kakva je kvaliteta uzetog materijala, ima li dobre titlove… S druge strane, sada već za ne prevelike novce možete preuzimati najkvalitetnije sadržaje. To je ono što će smanjiti pirateriju, a ne represija, smatra Mušćet.
Monetizacija Youtubea
Svakako je u tom smjeru suzbijanja piraterije nerepresivnim metodama zanimljiv potez grupe Metallica, koja je čitav svoj novi album, sa spotovima, stavila na Youtube na besplatno korištenje svima.
– Smatram da je to samo korak prema monetizaciji Youtubea, odnosno naplati premium sadržaja. Za očekivati je da će i taj servis preći na takav način poslovanja, a da je ovakav zajednički posao s Metallicom uvod u takvo nešto. Jer, grupa tu sigurno nije u gubitku, danas ionako svi albumi jako brzo dođu na Youtube, oni su preduhitrili neizbježno, drži analitičar.
