Na strani malog čovjeka

Škibola: ‘Zakon, čiji sam autor, zaustavio deložacije i ovrhe u procesima protiv Raiffeisen zadruge’

Hina

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola u srijedu je na konferenciji za novinare objavio da su stupanjem na snagu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom 30. srpnja ove godine prestale sve deložacije i ovrhe u procesima koji se vode protiv Raiffeisen zadruge iz Austrije



ZAGREB Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola u srijedu je na konferenciji za novinare objavio da su stupanjem na snagu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom 30. srpnja ove godine prestale sve deložacije i ovrhe u procesima koji se vode protiv Raiffeisen zadruge iz Austrije.


Kolokvijalno nazvan ‘Škibolin zakon’, kazao je njegov autor, jedini je zakon u Hrvatskoj koji je na strani malog čovjeka protiv kapitala i banaka koje su gurnule narod u dužničko ropstvo.


Škibola je izvijestio da je sudska praksa za sada pozitivna, preko 20 presuda, i da su ti ugovori o kreditu nepravomoćno proglašeni ništetnim te sada čekaju pravomoćnost.




Kazao je, međutim, da postoji i dio sudaca koji odbija suditi po ‘Škibolinom zakonu’, a kao najdrastičniji primjer izdvojio je sutkinju Općinskog suda u Rabu koja se obratila izravno Europskom sudu pravde u Luksemburgu, tražeći njihovo mišljenje i odbija suditi po tom zakonu dok ga ne dobije, pri čemu je ignorirala sve sudske instance u Hrvatskoj.


Kao problematične sudove izdvojio je još one u Varaždinu te Zadru, za koji kaže da je bastion Raiffeisen zadruge, u kojemu su svi interesno povezani.


Škibola je također zatražio od guvernera HNB-a Borisa Vujčića da hrvatskoj javnosti kaže koje još kreditne institucije nisu imale dozvolu za poslovanje u RH, poput Raiffeisen zadruga, a davale su kredite.


Predstavnici inicijative »Oštećenici RBA zadruga« odvjetnik Ivan Marković i Neno Koljaja ustvrdili su da neujednačena sudska praksa pokazuje da se odbijanjem suđenja po ‘Škibolinom zakonu’ »uzurpira sudbena vlast i da imamo udar pojedinih sudaca na državnu vlast«. Zaključili su da u slučaju RBA zadruga »osnovano sumnjaju da je riječ o pranju novca«.


Škibola je dodao da je i DORH utvrdio da su sporni ugovori sklapani u Hrvatskoj i da su za njih nadležni isključivo hrvatski sudovi, a ne austrijski, što suprotna strana uporno pokušava dokazati.