Deficit

Sigurna plaća ipak im nije mamac. Gradske uprave u Rijeci i Zagrebu nikako do arhitekata i građevinara

Damir Cupać

I arhitektonska i građevinarska zanimanja krizu iza nas osjetila su prije no drugi sektori, no danas opet posla ima / Snimio Sergej DRECHSLER

I arhitektonska i građevinarska zanimanja krizu iza nas osjetila su prije no drugi sektori, no danas opet posla ima / Snimio Sergej DRECHSLER

Stanje je takvo da pripadnici ovih struka na tržištu rada mogu pronaći radna mjesta s puno boljim uvjetima, većom plaćom... – navode u Gradu Rijeci



ZAGREB Arhitekti i građevinci tražen su kadar u gradskim upravama, no za njih sigurno radno mjesto i redovita plaća baš i nisu privlačni. Većina velikih gradova, naime, suočava se s problemom popunjavanja radnih mjesta na kojima se traže arhitektonske ili građevinske struke. Taj problem muči Zagreb, Rijeku, a sudeći prema onom što je izlazilo u javnost i Split. Osijek, pak, za sada ne bilježi problem s popunjavanjem slobodnih službeničkih i namješteničkih radnih mjesta.


– U gradskoj upravi pretežito rade osobe s visokom stručnom spremom, a na natječaje za zapošljavanje koji se povremeno raspisuju odaziv je različit. Za neka radna mjesta na natječaj se javlja u prosjeku 15 osoba za jedno radno mjesto, no postoje i posve deficitarne struke za koje nam je teško naći djelatnike. Riječ je uglavnom o građevinskoj i arhitektonskoj struci i dijelom o informatičkim stručnjacima. Stanje je takvo da pripadnici ovih struka na tržištu rada mogu pronaći radna mjesta s puno boljim uvjetima, većom plaćom… – navode u Gradu Rijeci. Dodaju i kako javni sektor, s obzirom na zakonske propise, nudi određenu, katkad i pretjeranu sigurnost radnog mjesta i stabilnost prihoda.


Zadnja linija obrane


 »No, s obzirom na zadane okvire u kontekstu napredovanja, koeficijenata plaća i ostalo, on je tek relativno atraktivan određenim strukama koje u privatnom sektoru mogu postići puno veću satisfakciju u financijskom smislu«, ocjenjuju u Gradu Rijeci. Da su u provođenju natječajnih postupaka utvrdili da postoji nedostatak magistara/stručnih specijalista arhitektonske i građevinske struke, pa se i radna mjesta za koja su zvanja tih struka uvjetovana teže popunjavaju, navode i u Gradu Zagrebu.




Nekolicina arhitekata s kojima smo razgovarali, jedinstveni su u jednom – rad u gradskoj upravi svojevrsna je zadnja linija obrane. Odnosno, ako se baš nigdje ne može naći posao, ići će se na tu vrstu sigurnosti.


– Ako si studirao arhitekturu, kreativac si i želiš to raditi – veli nam jedan od naših sugovornika dodajući da u poslu koji i arhitekti, pa i građevinci, obavljaju u gradskim službama nema kreative. No, kao i u privatnom sektoru, odgovornost je velika. I arhitektonska i građevinarska zanimanja krizu iza nas osjetili su prije no drugi sektori, manjak novih poslova njih je prve zahvatio. Mnogi su uredi u kriznim godinama zatvoreni, a baš kao i u građevini, nedostatak posla doveo je i do otkaza.


U privatnom sektoru, za gradske uprave deficitarna zanimanja mogu zaraditi više, iako nije uvijek svaka kuna prešla preko računa. No, naši sugovornici pritom ističu kako u odabiru privatnog i javnog, nije toliko presudna plaća jer u javnom, osim sigurnosti njene isplate, mogu računati i na plaćene prekovremene i druge benefite koji proizlaze iz kolektivnih ugovora. No, tu su i problemi – od loše pisanih zakona koje treba pametno »iščitati«, preko nerijetko posla koji se svodi na administrativu, do možda i najvećeg problema, potencijalnih pritisaka povezanih s politikom ili određenim poslovnim grupama.



Kreativniji put


U tih nekoliko godina krize, kada tržište nije tražilo njihove usluge, arhitektima je moglo biti zanimljivo zapošljavanje u sigurnijem javnom sektoru. Međutim, danas posla ima i logično je da se odabire kreativniji put.


Koliko plaća može biti presudna? U gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba rade 2944 službenika i namještenika, a prosječna lipanjska bruto plaća bila je 11.814 kune. Informativni prosječni neto tako je nešto iznad 7.850 kuna. Riječka gradska uprava ima 6,5 puta manje zaposlenih, odnosno u gradskim uredima radi 450 službenika i namještenika.


Njihova prosječna plaća na razini prošle godine bila je 6.973 kune na ruke što bi u brutu prosječno bilo oko 10.230 kuna. Osijek, čija gradska uprava nema problema sa zapošljavanjem određenih zanimanja, trenutno zapošljava 213 osobe na određeno i neodređeno vrijeme, a njihov prosječan lipanjski bruto iznosio je nešto iznad 10.007 kuna ili 6.865 kuna u netu. Koliko, pak, službenika i namještenika zapošljava splitska gradska uprava te koliko iznosi prosječna plaće, pitanje je na koji odgovor nismo dobili niti nakon tjedan dana čekanja. Prema zadnjim dostupnim podacima, Banovina je zapošljavala nešto manje od 450 službenika i namještenika.