Pokušaj unajmljivanja PR agencije za krizno komuniciranje, gdje se između ostaloga traži pritisak na sudove kako bi oni donosili odluke u korist banaka, nastavak je kriminalnog zločinačkog djelovanja takozvanih hrvatskih banaka, poručio je jučer Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage i aktivist Udruge Franak, koja je održala tiskovnu konferenciju u hrvatskom Saboru, na temu »ispada« RBA banke i njenog oglasa u kojem traži agenciju za pritiske na hrvatske sudove.

Dan ranije to je objavljeno u medijima, a reakcije se ne stišavaju.

Aleksić kaže i da je zanimljivo da sve koincidira upravo s početkom oglednog postupka na Vrhovnome sudu RH, na kojemu se postavlja pitanje ništetnosti aneksa kojega uopće nema u velikoj većini tužbi. Pita se potom »je li nakon takvog degutantnog postupka RBA banke slučajno to da je na Vrhovni sud RH plasirana ideja da se oglednim postupkom pod krinkom važnih odluka upravo zauvijek zatvori pitanje obeštećenja za potrošače iz konvertiranih kredita.«

Pozivaju DORH

​Aleksiću to, kako stoji u priopćenju Udruge Franak, izgleda potpuno nevjerojatno. Posebno se ističe, navodi se dalje u priopćenju Udruge, »kako je Sud EU potpuno nedvojbeno utvrdio kako nakon zakonske intervencije nacionalni sud ima obvezu utvrditi je li tom intervencijom potrošač doveden u stanje kao da nikada nije ugovorio nepoštene ugovorne odredbe. I takvih je 18.000 tužbi na Vrhovnom sudu RH, a manje od jedan posto tužbi bavi se ništetnošću aneksa, pa je nevjerojatno da je Vrhovni sud RH pokrenuo ogledni postupak po pitanju koje nema baš nikakve veze s tužbama.« Aleksić se pita, stoji nadalje u priopćenju, »ima li to ikakve veze s PR-om banaka, ima li to ikakve veze s njihovim već plasiranim tvrdnjama kako potrošači imaju pravo na obeštećenje samo ako su aneksi ništetni te poziva nadležne institucije da radi zaštite pravne sigurnosti, zaštite građana o čijim se pravima sada na tim sudovima odlučuje i zaštite neovisnosti rada oba najviša suda, pod hitno istraže je li RBA banka realizirala svoj plan o utjecaju na sudove.«

Vlado Iljkić iz Franka istaknuo je kako umjesto da pokušaju ponuditi nagodbe opljačkanim potrošačima, banke su pokrenule nove nečasne i nezakonite aktivnosti. Sve je to, navodi, posljedica dosadašnje inertnosti HNB-a, izvršne i zakonodavne vlasti. Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak, naglašava kako je utjecaj na pravosuđe i sudove u svim zemljama zabranjen te je pozvao DORH da odmah i bez odgađanja istraži takav način nezakonita poslovanja RBA banke. I ne samo te banke, nego i svih ostalih banaka iz slučaja franak jer tko, navodi se, nakon ovoga može reći da i druge banke ne pokušavaju koristiti iste načine utjecaja i pritisaka na sudove. I on podvlači da je »potrebno istražiti moguće utjecaje i na Vrhovni sud RH koji je upravo u tom periodu pokrenuo ogledni postupak i sada o njemu odlučuje pa je takvo postupanje banaka opasno.« Uglavnom, Udruga Franak traži od Državnog odvjetništva da hitno reagira i istraži takav način poslovanja banaka, pogotovo što se upravo pred Vrhovnim sudom vodi iznimno značajan ogledni postupak o konvertiranim kreditima, a ako DORH ne reagira, Udruga Franak će istražiti sve pravne mogućnosti i elemente kaznenih djela te podnijeti kaznenu prijavu protiv RBA banke. RBA banci zasigurno ne bi nikada palo na pamet tako postupati u Republici Austriji, ističe se u priopćenju Udruge.

Etički kodeks

Za komentar smo zamolili predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu koji nam je kazao da bi se i ovo što radi Goran Aleksić iz Udruge Franak, koji dakle saziva presice na kojima izražava sumnju u neovisnost suda, moglo protumačiti kao svojevrsni pritisak na sud.

– Mislim da nije velika razlika između ovog što je sad napravio gospodin Aleksić i onoga što radi RBA banka, kaže Sessa. Svaki takav istup, napominje, »stvara dojam o određenom pritisku na sud, a da bi stranke uživale nepristrani postupak, morale bi se suzdržavati od ovakvih izjava i prozivanja.«

– HUB se, kao i njezine članice, uvijek držao najviših etičkih standarda i poštovao neovisnost svih institucija, a eventualno nedopušteno ponašanje jedne članice ne smije izazvati nepovjerenje prema poslovanju svih 18 banaka članica HUB-a, ograđuju se u HUB-u. Hrvatska udruga banaka, navode, već niz godina nastoji objektivno informirati javnost o važnim pitanjima bankarstva i financijske industrije u Hrvatskoj, posebice financijske pismenosti, potrošačkih prava, perspektiva monetarne unije i drugih važnih tema. Slučaj »švicarski franak« je kompleksan i nije se razvijao jednako kao u drugim zemljama u kojima se pojavila ova problematika, poručuje se u priopćenju HUB-a.