Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
21. studenoga 2018.
Vrijeme se mijenja

SNJEŽNIH ZIMA BIT ĆE SVE MANJE Vrijeme sve ekstremnije, jesmo li prešli točku bez povratka?

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 29. siječanj 2018. u 6:56 2018-01-29T06:56:42+01:00

I prošla godina jedna od najtoplijih u povijesti Bit će još snježnih zima, ali sve manje U posljednjih 20-ak godina preko 90 posto zima su bile iznadprosječno tople, a tek ih je nekoliko bilo oko prosjeka, kaže Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice DHMZ 

Vrlo stabilni genij – kako je sam sebe okarakterizirao američki predsjednik Donald Trump, naravno, nije bio u pravu kad se malo pred Novu godinu sprdao s globalnim zagrijavanjem u svjetlu činjenice da je dio SAD-a pogodila izrazito hladna zima. Naime, 2017. godina je, po službenim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), bila još jedna u nizu dramatično toplih godina u ovom stoljeću.

»Sedamnaest od osamnaest najtoplijih godina su u 21. stoljeću, a ritam zagrijavanja zabilježen u zadnje tri godine je izniman. Napose je bio izražen na Arktiku, što će imati trajne i velike posljedice na razinu mora i na meteorološke sustave u drugim dijelovima svijeta«, kazao je komentirajući rezultate glavni tajnik WMO-a, Finac Petteri Taalas. U odnosu na predindustrijsko razdoblje, prosječna godišnja temperatura u 2017. je bila viša za 1,1 stupanj celzija, a u odnosu na vrijeme od 1981. do 2010. narasla je za 0,46 stupnjeva. Štoviše, ako se isključi efekt El Nina (klimatski ciklus u Tihom oceanu zbog kojeg se zagrijavaju inače hladniji dijelovi oceana što utiče i na porast temperatura na kopnu), 2017. godina bila bi najtoplija u povijesti.

Rijeka lani toplija 1,4 stupnja od višegodišnjeg prosjeka

U Hrvatskoj je lanjska godina bila solidno iznad višegodišnjeg prosjeka, onog izmjerenog između 1961. i 1990. godine. Po podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna temperatura u 2017. bila je viša u rasponu od 0,6 stupnjeva (Komiža) do 2,1 stupanj (Bjelovar, Zagreb) u odnosu na višegodišnji prosjek. Rijeka je, primjerice, lani bila toplija za 1,4 celzijusa nego u periodu od 1961. do 1990. godine.

No, porast temperature samo je dio klimatskih promjena. Drugi dio su ekstremni vremenski uvjeti, poplave, suše, tornada i slični koji su lani nanijeli i golemu gospodarsku štetu. »Prošla godina je donijela Sjedinjenim Državama najveće troškove zbog meteoroloških i klimatskih katastrofa a u drugim zemljama su tropske oluje, suše i poplave prouzročile usporavanje, pa i pad gospodarstva«, kazao je Taalas.

Ekstremni uvjeti 

Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i član Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava kako smo i u Hrvatskoj u posljednje dvije godine imali ekstremnih i neuobičajenih vremenskih uvjeta u Hrvatskoj.

– Dva puta zaredom smo imali pojavu mraza krajem travnja s ogromnim štetama u poljoprivredi, podsjeća Pandžić na proljetni mraz koji je 2016. i 2017. do očaja dovodio poljoprivrednike u našoj zemlji. Takve, ekstremne vremenske pojave su, objašnjava Pandžić, izraženije nego ranije. »To se može donekle povezati i s valnom prirodom atmosferskih strujanja koja su pod utjecajem globalnog zatopljenja jer dolazi više energije, pa i vlage u zraku«, priča Pandžić.

Cape Town u travnju bez vode

Stanovnici južnoafričkog Cape Towna, grada od 3,7 milijuna stanovnika upravo vrlo opipljivo osjećaju posljedice globalnog zagrijavanja u svojim životima. Naime, još je devedesetak dana ostalo do travanjskog datuma u kojem se prognozira da će vodovodi u tom gradu ostati praktično u potpunosti bez vode. Time bi Cape Town postao prvi veći grad na svijetu koji bi ostao bez vode, a ovoj katastrofi je osim neoubičajeno dugačkih suša pogonjenih klimatskim promjenama pridonijelo i loše upravljanje gradskim resursima. Znanstvenici procjenuju da bi stanje općenito tako loše da bi Sjeverna Afrika i Bliski istok u doglednoj budućnosti mogli postati tako vrući i suhi da će biti praktično – nenastanjivi. I to čak ukoliko sve zemlje ispune ciljeve iz Pariškog sporazuma.

U Hrvatskoj se prosječna temperatura uspoređuje s višegodišnjim prosjekom izmjerenim u periodu 1960. do 1990. godine i pokazuje, očekivano, trend rasta. Izrazito tople zime, kakva je i sadašnja, sve su češće. »Naravno, to ne znači da više nećemo imati hladnih zima s puno snijega, samo da su ovakve, toplije zime sve češće. U posljednjih 20-ak godina preko 90 posto zima su bile iznadprosječno tople, a tek ih je nekoliko bilo oko prosjeka«, kaže zamjenik ravnateljice DHMZ-a. Dakle, i mraz u travnju, i žestoka zima u dijelu SAD-a i topla zima u Hrvatskoj su, zapravo, dio iste priče o klimi koja se zagrijava zbog ljudskog djelovanja.

Točka bez povratka 

»Jesmo li već prošli točku bez povratka? Još nismo«, kaže relativno optimistično Pandžić i upućuje na studije koje pokazuju da bi se efekti globalnog zagrijavanja mogli smanjiti za 70-80 posto ukoliko se zagrijavanje do kraja stoljeća zadrži ispod razine od dva stupnja celzija u odnosu na predindustrijsko doba. »Ako bi se išlo preko toga, mogli bi učinke umanjiti za tek 20-ak posto«, kaže Pandžić, upozoravajući da se radi još uvijek radi o tezama, koje ne moraju biti konačne, ni savršene.

No, situacija jest ozbiljna, pogotovo kad se uzmu u obzir politički problemi nastali zbog povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma koji za cilj ima upravo zadržavanje povećanja temperature na razini »znatno manjoj« od dva stupnja. Kako doznajemo IPCC se sprema ove godine objaviti specijalno izvješće vezano za tu granicu od dva stupnja, s ciljem da se olakša provođenje Pariškog sporazuma, dok će se redovno, šesto izvješće IPCC objaviti 2022. godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin
PLINSKI BIZNIS Imaju li tvrtke i obrti izbor ukoliko porastu cijene plina

Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin