Ozbiljan problem

SKUPA ZELENA ENERGIJA Hrvatskoj prijete penali EU-a ako opskrbljivači struje odu iz zemlje

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Duško Jaramaz PIXSELL

Foto Duško Jaramaz PIXSELL

Ukoliko bi došlo do nestanka liberaliziranog tržišta struje, Hrvatska bi mogla plaćati penale EU-u od desetak tisuća eura dnevno. Neslužbeno se može čuti da dio HEP-ove konkurencije već želi prodati portfelj opskrbe potrošača strujom



ZAGREB Vlada je za još godinu dana produljila obavezu svih opskrbljivača električnom energijom, među kojima je HEP najveći, a ostalih desetak su RWE, GEN-I, Crodux, HT i drugi – da po reguliranoj cijeni otkupljuju energiju proizvedenu u vjetroelektranama i iz drugih obnovljivih izvora što će, može se čuti od opskrbljivača, uzrokovati njihov odlazak iz Hrvatske, moguće poskupljenje struje i plaćanje penala EU-u.


Povreda ugovora


Obaveza opskrbljivača, a u najvećim količinama HEP-a, da kupuju struju od proizvođača iz obnovljivih izvora, trebala je po Zakonu o obnovljivim izvorima energije prestati na kraju 2016. godine, no produljena je na cijelu ovu, sad i na 2018. godinu.


U obrazloženju Vladine odluke stoji kako će time biti spriječene povrede ugovornih obveza, prema »obnovljivcima«. Shvatilo se da je prijašnjih godina na mrežu priključeno previše vjetroelektrana i drugih, kojima država kroz prvih 14 godina rada isplaćuje sigurnu otkupnu cijenu struje koju proizvedu. Ta se otkupna cijena, koja je znala biti i triput skuplja od konvencionalne struje, financira iz obaveze svih opskrbljivača da kupuju njihovu energiju, kao i iz naknade koju plaćaju svi potrošači, a koja je ovoga rujna povećana za tri puta. »Obnovljivci« bi svoju struju trebali prodavati na burzi električne energije, koja je i osnovana s tom namjenom.




Kako neslužbeno doznajemo, dosadašnja obaveza otkupa »zelene« energije je dio HEP-ove konkurencije već natjerala u veliki minus. Neslužbeno se može čuti da nekoliko njih želi prodati portfelj opskrbe potrošača strujom. Pitanje je, međutim, hoće li nakon Vladine odluke za te tvrtke biti interesa pa je moguće da one napuste hrvatsko tržište, što bi donijelo penale EU-a Hrvatskoj zbog nestanka liberalizacije, u iznosu od desetak tisuća eura dnevno.


Najnovija je odluka iznenadila alternativne opskrbljivače koji su dolaskom u Hrvatsku prije nekoliko godina, potrošačima donijeli i do 30 posto jeftiniju struju, čemu se onda morao prilagoditi i HEP. Teret »zelene« energije, kažu, više ne mogu podnositi, za razliku od HEP-a koji ima vlastitu jeftinu proizvodnju struje iz hidroelektrana i svoju mrežu.


Slijede gubici


Ipak, produljenje obaveze otkupa i HEP-u će prouzročiti minus od 200 milijuna kuna u 2018. godini. HEP drži 90 posto tržišta pa onda preuzima i toliko otkupa od »obnovljivaca«, no i drugi po redu opskrbljivač, RWE, navodno će u idućoj godini morati podnijeti gubitak od nekoliko milijuna eura. Manjima od njega bit će i teže, zbog čega su svoje »strujne« portfelje oglasili za prodaju. To će dovesti do nestanka tržišta jer niti jedan sljedeći investitor neće htjeti u Hrvatsku, u kojoj tržište propada zbog političke regulacije.