Sve će mijenjati

SDP bacio rukavicu Plenkoviću: Tvoji novi praznici potrajat će koliko i tvoja vlast

Dražen Ciglenečki

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo da bolje regulira ono što nam se dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno ostati, optimističan je premijer Andrej Plenković, no SDP-ov Arsen Bauk smatra da će kalendar trajati koliko i HDZ-ova vlast



ZAGREB – Ako u Saboru bude prihvaćen vladin prijedlog novih državnih praznika, od 1. siječnja se niti jednim praznikom neće obilježavati povijesni datumi važni za odvajanje Hrvatske od Jugoslavije. Tako je bilo devedesetih godina, a premijer Andrej Plenković namjerava ukinuti praznike Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, koji su uvedeni 2001., a posvećeni su ključnim odlukama Sabora na temelju kojih je Hrvatska postala samostalna država.


Prema predloženim izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, što ih je na jučerašnjoj sjednici Vlade predstavio Plenković, Dan državnosti bi se vratio na 30. svibnja, kada je 1990. konstituiran višestranački Sabor, a Franjo Tuđman izabran za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. Plenković je tvrdio da su 25. lipnja i 8. studenog bitni datumi moderne hrvatske povijesti, ali oni, prema njegovom mišljenju, ipak ne zaslužuju status praznika.


Stoga bi 25. lipnja, kada je 1991. Sabor donio odluku o razdruživanju od Jugoslavije, trebao ubuduće biti spomendan Dan neovisnosti, a 8.listopada, kada je 1991. Sabor odlučio o konačnom raskidu sa SFRJ, spomendan Dan Hrvatskog sabora. Posebno je apsurdan potonji spomendan, s obzirom da su se 8. listopada zastupnici tajno okupili u tadašnjem sjedištu Ine, a ne u zgradi Sabora. No, za Plenkovića su sve to prava rješenja koja će »omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost«.


Nisu zaživjeli




– Neki praznici nisu zaživjeli u narodu niti su dobro i primjereno obilježavani, možda nije bilo političke volje za to, vjerojatno je utjecaja imalo i to što su izvan školskog kalendara i mlade generacije koje su rođene nakon tih važnih događaja nisu dobro upoznati s njima, ocijenio je predsjednik Vlade.


Plenković je objasnio zašto smatra da je 30. svibnja 1990. najvažniji dan u hrvatskoj povijesti, pa mora biti Dan državnosti.


– Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i u konačnici međunarodnog priznanja Hrvatske. Upravo je ovaj 30. svibnja, svojevrsni dan demokracije, možemo ga slobodno tako nazvati, najreferentniji i najrelevantniji, a ujedno je bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu, rekao je Plenković.


Činjenica je, međutim, da je Dan državnosti ozakonjen već 21. ožujka 1991., kada je Hrvatska još debelo bila u sastavu Jugoslavije, prije nego što je Sabor donio navedene odluke i, naravno, prije međunarodnog priznanja. To je bio i razlog što se tadašnja opozicija u Saboru izričito protivila da Dan državnosti bude 30. svibnja. Plenković vjeruje da bi sada moglo biti drukčije.


– Ovakav način distribucije blagdana i spomendana smatramo da bolje, preciznije, kvalitetnije regulira ono što nam se dogodilo i način kako to u budućnosti treba trajno ostati, optimističan je premijer.


Ali, SDP sigurno neće podržati novi kalendar praznika, a izvjesno je da će ga, ako prođe u Saboru, izmijeniti kad oni preuzmu upravljanje državom.


Ostalo Tijelovo


– Oni sada planiraju ukinuti sve praznike koje smo mi u vrijeme Račanove vlade inaugurirali. Osim Tijelova, to se ne usude. Iznova se pokazuje da je HDZ-u vlast daleko važnija nego Hrvatska. Kako se 8. listopada promijenila država, a 30. svibnja vlast, sasvim je logično da HDZ više želi slaviti 30. svibnja.


Nadalje, montipajtonovski je 8. listopada staviti Dan Hrvatskog sabora, jer ta sjednica nije bila na Markovom trgu. A kakav je to Dan neovisnosti 25. lipnja ako je Stjepan Mesić još tri mjeseca bio predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva? HDZ je u nekom svom filmu koji nema veze s poviješću, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.


Njemu se čini da se Plenković »jer mu desničari nabijaju komplekse da je ljevičar« nastoji »prikazati većim Tuđmanom od Tuđmana«. U tom kontekstu Bauk promatra i praznik Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, kojeg nije bilo u Tuđmanovo doba. No, predsjednik Kluba SDP-a misli da novi kalendar ionako neće biti dugo u upotrebi.


– Ti će Plenkovićevi praznici biti dok će trajati HDZ-ova vlast. Onda će se opet preispitivati povijesne okolnosti, zaključuje Bauk.


Za Ivu Banca nipošto se ne može reći da je povjesničar lijeve provenijencije, ali on se ne slaže se predloženom rošadom praznika.


– Ja sam protiv ovih promjena. Mogu razumjeti ukidanje 8. listopada, ali svaka zemlja ima praznik dan nezavisnosti, a to je za nas 25. lipnja. Ne shvaćam ni zašto bi 30. svibnja bio Dan državnosti. Uspostava demokratski izabranog Sabora predstavlja pobjedu demokracije, ne nužno opcije za nezavisnost, rekao nam je Banac.


Pupovac traži postavljanje obilježja u Glini


Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac nije jučer htio komentirati prijedlog novih državnih praznika. Rekao nam je da će o tome govoriti »kad bude vrijeme«. Ni na koalicijskom sastanku u srijedu, na kojem je to bila tema, Pupovac se, doznajemo od jednog sudionika, nije referirao na predložena zakonska rješenja. No, u sklopu rasprave o praznicima Pupovac je iznio zahtjev na kojem godinama bezuspješno inzistira.


– Pupovac je kazao da su mu dosad tri premijera obećala da će se u Glini obilježiti mjesto na kojem su ustaše u pravoslavnoj crkvi ubili i zapalili više stotina Srba. Tamo je sada Hrvatski dom, protiv kojeg, naglasio je Pupovac, nema ništa, ali želi da se postavi ploča da bi se znalo što se tu dogodilo početkom kolovoza 1941., ispričao nam je zastupnik parlamentarne većine.


Prijedlog novog kalendara


Novi praznici


30. svibnja – Dan državnosti


18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje


Novi spomendani


15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja RH i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja


9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom


25. lipnja – Dan neovisnosti


23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma


8. listopada – Dan Hrvatskog sabora