Stranke široke ruke, ali...

Rasterećenje dohotka mač sa dvije oštrice: Porezna reforma ne smije ići na štetu gradova i općina

Gabrijela Galić

Temeljni izvor prihoda svake lokalne samouprave je porez na dohodak / foto arhiva NL

Temeljni izvor prihoda svake lokalne samouprave je porez na dohodak / foto arhiva NL

Podržavam smanjenje poreznog opterećenja rada, ali uz jasan način kako će se to lokalnoj upravi nadoknaditi.Ako se to ne dogodi, neće biti dobro, naglašava predsjednik Udruge gradova Željko Turk



 Porezno rasterećenje dohotka s ciljem jačanja potrošnje, jedan je od ključnih elemenata kojima političke stranke mame birače. Bivšoj SDP-ovoj koalicijskoj Vladi isplatila se »mini porezna reforma« provedena koncem 2014. godine jer je oslobađanje dijela dohotka jače potaknulo potrošnju. Uoči prijevremenih parlamentarnih izbora političke stranke kao da se natječu u najavama daljnjeg poreznog rasterećenja građana koje se nikako ne može promatrati odvojeno od ostalih poreza. Naime, ono što se izgubi na rasterećenju dohotka, valja namaknuti na drugim prihodima, a iz onog što su stranke pred izbore servirale biračima ne vidi se na koji bi se način gubitak kompenzirao. Rast potrošnje teško može nadoknaditi gubitke na rasterećenju dohotka. I tu bi ponovo lokalna uprava mogla nastradati, kao što je bilo i prije gotovo dvije godine. Tada je porezno rasterećenje, prema procjenama, lokalnoj samoupravi iz proračuna izbilo oko 1,8 milijardi kuna, odnosno kako danas kaže Željko Turk, predsjednik Udruge gradova, 1,2 milijarde kuna. Dio tih sredstava tadašnja Vlada nadoknadila je povećanjem udjela gradova i općina u podjeli prihoda od poreza na dohodak sa 56,5 na 60 posto, dok je županijama udio u podjeli prihoda od poreza na dohodak podignut sa 16 na 16,5 posto. Proračun se u korist lokalaca odrekao i 1,5 posto prihoda od poreza na dohodak, a povećan je i udio koji ide lokalnoj samoupravi od poreza na promet nekretninama sa 60 na 80 posto.



Smanjenje opće stope PDV-a, što najavljuje HDZ, za sobom nužno povlači rast najniže stope PDV-a. Osim toga, rezolutan je Željko Lovrinčević, to bi značilo da se PDV u turizmu treba vratiti »na staro«, odnosno sniženu stopu samo na usluge organiziranog boravka. Što se tiče dohotka, Lovrinčević ističe kako je njegova složenost ključna te valja isključiti sve izuzetke.


– Treba zatvoriti rupe u oporezivanju dohotka, poput studentskih isplata, terenskih dodataka koji se često zloupotrebljavaju. Potom, pitanje je što je s odbitkom za umirovljenike, što je s područjima od posebne skrbi i ostalim olakšicama i izuzecima u oporezivanju dohotka, tretmanom djece kao poreznom olakšicom…. – ukazuje Lovrinčević. Kada bi se svi ti izuzeci u oporezivanju dohotka »sanirali« onda bi gubitak na promjeni oporezivanja dohotka bio 800 do 900 milijuna kuna što se može nadoknaditi porezom na imovinu i korigiranjem komunalne naknade. No, kako su programi stranaka populistički, bez sveobuhvatnih zahvata i promjena koje bi značile i da se pojedinim kategorijama obveznika nešto uzme, tako Lovrinčević procjenjuje da najavljene promjene kod nekih stranaka na godišnjoj razini nose gubitak od 5-6 milijardi kuna.





Najave koje stižu iz redova SDP-a i HDZ-a koji po dolasku na vlast obećavaju podizanje neoporezivog dijela poreza na dohodak najava su ukidanja brojnih općina i gradova, uvjeren je delnički gradonačelnik Ivica Knežević. Naglašava da je porez na dohodak temeljni izvor prihoda svake lokalne samouprave i ako se zaista bude išlo na povećanje neoporezivog dijela, to će donijeti novo drastično smanjenje prihoda svim lokalnim samupravama.


– Već je prethodni takav potez nanio veliku štetu općinama i gradovima, a novi udar, uvjeren sam, dovest će do ukidanja nekih općina i gradova. Tvrdnja kako će se taj gubitak nadoknaditi time što će u cijelosti lokalnoj samoupravi ostati prihod od poreza na promet nekretnina je mazanje očiju, jer je taj prihod beznačajan budući da se gotovo ništa ne kupuje. Prava kompenzacija bio bi niz olakšica potencijanim investitorima, ali me je strah da se o tome uopće ne razmišlja – kaže Knežević koji ističe kako je promjena lokalnog ustroja u Hrvatskoj potrebna, ali se ne smije provoditi na ovaj način. (M. K.)



Obećanja političara


U najboljem slučaju lokalna samouprava bi, zbog obećanja političara uoči izbora, mogla ostati bez gotovo milijardu kuna, no proračunska rupa koju bi moglo izazvati rasterećenje dohotka bez dodatnih mjera u poreznom sustavu u nekim političkim opcijama mogla bi narasti i preko pet milijardi kuna na godišnjoj razini.


U udruzi gradova ne žele puhati na hladno, odnosno žele vidjeti što će onaj tko osvoji izbore doista i napraviti u sustavu oporezivanja dohotka i kako će gubitke nadoknaditi lokalnoj samoupravi.


– Ja jesam za to da smanjimo obaveze na teret radnika, ali pritom treba voditi računa da mi ne dođemo u nezavidnu poziciju. Dakle, da smanjenju poreznog opterećenja rada, ali uz transparentan i jasan način kako će se to lokalnoj upravi nadoknaditi. Ako se to ne dogodi, neće biti dobro – veli Turk, objašnjavajući kako smanjenje prihoda lokalne samouprave u konačnici osiromašuje standard građana. On je pritom otvoren i za razgovore o smanjenju broja gradova i općina, ali samo ako se jasno vidi što će takva promjena donijeti.


Prema planovima Narodne koalicije, SDP računa na rast neoporezivog dijela plaće za 400 kuna, na tri tisuće kuna. Razmislit će o širenju osnovice za primjenu stope od 25 posto (koja se sada plaća na poreznu osnovicu od 2.200 do 13.200 kuna) te o pomicanju stope od 40 posto kojom se oporezuje osnovica iznad 13,2 tisuće kuna. Tvrde kako bi samo podizanje neoporezivog dijela dohotka »koštalo« oko 1,5 milijardi kuna. HDZ-ov plan dizanja neoporezivog dijela dohotka na 3.750 kuna, pak, »koštao« bi preko četiri milijarde kuna. Istodobno, HDZ-ov je plan najvišu stopu poreza na dohodak sniziti na 36 posto i primnjenjivati na iznose od 20 tisuća kuna naviše. To znači da bi se značajno proširila porezna osnovica za primjenu srednje stope oporezivanja od 25 posto.


Kalkulacije što bi za proračun značile te promjene ne mogu biti pouzdane, jer dok god neka od opcija ne osvoji vlast i ne krene u realizaciju obećanja, neće se znati što sve doista prati populistička predizborna obećanja. No, u HDZ-u bi gubitak prihoda lokalne samouprave na oporezivanju dohotka nadomjestili tako da bi im prepustili prihod od oporezivanja kamata te poreza na promet nekretninama. Tako bi se moglo namaknuti 600-tinjak milijuna kuna, što znači da će ogromna rupa i dalje postojati.



– Lokalnoj samoupravi će biti dostupna i sredstva od poreza na dohodak od kamata te drugih prihoda iz središnjeg proračuna. Inače, radi se o znatno manjim iznosima od onih o kojima se kalkulira sa svih strana u javnosti. Ono što je najbitnije, cilj reforme su što veći prihodi naših građana i rasterećenje poduzetnika, što će u okvirima Bakra osigurati još veći gospodarski rast, a time i povećanje prihoda u gradskom proračunu. Što se tiče Grada Bakra, kalkulacije koje smo mi radili samo s osnova poreza na promet nekretnina, koji je ove godine planiran veći za više od dva milijuna kuna, to bi bilo povećanje za 40 posto. To je samo jedna od mjera. Osobno smatram da se ovim otvara i put decentralizaciji o kojoj je već izgovoreno previše riječi, kaže gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić (HDZ). (S. G.)



Linićev pokušaj


Međutim, u HDZ-ovom programu stidljivo se najavljuje jedna velika novina koja će znatno proširiti bazu za oporezivanje dohotka. Naime, ta stranka najavljuje uvođenje koncepta sintetičkog dohotka, odnosno uključivanje svih dohodaka i izračun stope prema ukupno zarađenom dohotku. To znači da će drugi dohodak – svaki pojedinačni primitak koji nije plaća ili mirovina – od samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja, biti uključen u ukupan dohodak poreznog obveznika. Prema zadnjim podacima REGOS-a iz 3013. godine, drugi dohodak je ostvarivalo prosječno 50 tisuća građana na godišnjoj razini, a on je iznosio milijardu kuna.


Drugi dohodak u sustav oporazivanja dohotka pokušao je uvesti prvi ministar financija u SDP-ovoj koalicijskoj Vladi, Slavko Linić. No, zbog otpora koalicijskih partnera to mu nije prošlo. Tu su ideju odbacili u HNS-u nezadovoljnji činjenicom da će, primjerice, sveučilišni profesor za neki autorski rad umjesto 25 posto poreza plaćati porez prema stopama oporezivanja dohotka.


Ekonomist Željko Lovrinčević ističe kako je ovogodišnja predizborna kampanja izrazito populistička i orijentirana s jedne strane prema dužnicima, a druge standardu građana dok nitko ne govori o rashodovnoj strani proračuna. Najavljene promjene u poreznom sustavu, bez obzira o kojoj se opciji radilo, pritom se ne mogu gledati selektivno. Prosječno porezno opterećenje dohotka u Hrvatskoj nije visoko, ali je sustav složen i tu treba rješavati sve izuzetke.