Predloženi dokument se ne može doraditi jer u njemu postoje ozbiljni strukturni, metodički, znanstveni i sadržajni nedostaci. Otežava se kritičko mišljenje, a s obzirom na svrhu dokumenta, plagijati se ne mogu tolerirati, upozoravaju s Odsjeka za povijest i napominju da bi to »unazadilo nastavu povijesti«
ZAGREB Usvajanje početkom veljače predloženog novog kurikula povijesti »unazadilo bi nastavu povijesti te dugoročno imalo negativne posljedice i za hrvatsku historiografiju«, stoji u analizi tog kurikula Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Razorna analiza napisana je na deset kartica i na temelju napisanog i analiziranog logičan je zaključak napisan u posljednjoj rečenici – »zbog toga predlažemo da se ovaj Prijedlog povuče«. Odsjek za povijest prigovara radnoj skupini da je mimo svog mandata, dorade kurikula, izradila posve novi kurikul.
Brojni prigovori
Unazađen predmet
Odsjek za povijest u svojoj analizi u grijehe radnoj skupini upisuje i plagiranje. Navodi da je dio teksta pod »Uzroci i posljedice« doslovce preuzet iz sažetka članka »Objašnjenje u povijesti« Marice Vermazze, ali ne piše odakle je taj dio teksta preuzet, a nije ni označen kao citat. Isti propust počinjen i s knjigom »Nastava povijesti 20. stoljeća« Roberta Stradlinga.
– Prijedlog, dakle, sadrži plagijate, što se – s obzirom na rang i svrhu dokumenta – nije smjelo dogoditi i ne može se tolerirati, stoji u analizi. Iz dokumenta se može zaključiti i da je Prijedlog kurikula povijesti suprotan temeljnim načelima reforme, a to su aktivno učenje, nastavnička autonomija, razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja, komunikacijskih i socijalnih vještina. Nastava povijesti na tim je načelima utemeljena i u Prijedlogu kurikula iz studenoga prošle godine, međutim »zbog unošenja prevelike količine propisanih sadržaja i uklanjanja mehanizama za kritičko mišljenje o drugim dijelovima dokumenta, ta su načela poništena«.
Ni tu nije kraj kritikama. U analizi se konstatira da nastava povijesti u dosadašnjoj praksi favorizira mehaničko učenje naspram povijesnog mišljenja. Istraživanja provedena među učenicima u posljednjih petnaestak godina ukazuju na to da im je povijest jedan od najtežih predmeta koji od njih iziskuje mnogo vremena i to baš zato što se temelji na »upamćivanju i reprodukciji činjenica«, jednostavnim rječnikom rečeno – bubanju. Povijest učenici doživljavaju kao relativno zanimljiv i ne baš koristan predmet, a broj maturanata koji se odlučuju za polaganje državne mature iz povijesti kontinuirano pada.
– Smatramo da bi Prijedlog koji je stavljen na javno savjetovanje u veljači 2019. dodatno potencirao ove probleme i pridonio daljnjem unazađivanju predmeta – navedeno je u analizi.
Preskočene činjenice
Uočene su i faktografske netočnosti i terminološke neusklađenosti. Tako prema tvrdnji Odsjeka za povijest tema »Podjela moći na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam« nije historiografski točna ni razumljiva. Naime, pojmovi »apsolutizam« i »konstitucionalizam« su pojmovi koji se odnose na prirodu i doseg vladarske vlasti, ne na stvarnu vojno-političku snagu neke monarhije. Problemi muče, uz ostale, i temu »Prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam i atlantska trgovina« jer »nije jasna poveznica između prosvjetiteljstva kao filozofske doktrine, prosvijećenog apsolutizma kao oblika vladavine i atlantske trgovine kao ekonomske aktivnosti«.
S obzirom na sve što je o Prijedlogu kurikula povijesti izrečeno prošloga tjedna, očito je da dokument nastavu povijesti tretira kao svojevrsni politički manifest. Iako se isprva od kurikula mnogo očekivalo, posebno da će promijeniti nastavu povijesti doista prečesto zasnovanu na bubanju prečesto nepotrebnih i opterećujućih činjenica, iz novog Prijedloga je jasno da se od njega ne bi trebalo mnogo očekivati. To da bi nastava povijesti trebala imati političku funkciju nazire se i iz odnosa prema holokaustu u novom Prijedlogu. Holokaust je u tom prijedlogu znatno reduciran, iako je Ministarsko vijeće Vijeća Europe još 2001. godine usvojilo preporuku o tome kako bi holokaust trebao biti zastupljen u nastavi povijesti, a u proteklih 18 godina održan je i niz seminara za nastavnike povijesti kako bi se što temeljitije educirali upravo za poučavanje o holokaustu. Novi kurikul »preskače« i činjenicu da se holokaust dogodio i u NDH, a pouka učenika o NDH fokusira se na utvrđivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti.
