Debakl

Putujući cirkus: Analitičari i mediji ismijali susret predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH

Boris Pavelić

Na sastanku čelnika triju zemlja otkrivena dubina međusobnih neslaganja  /  REUTERS

Na sastanku čelnika triju zemlja otkrivena dubina međusobnih neslaganja / REUTERS

Mišljenje profesora Sveučilišta u Mostaru Mile Lasića jest da je sastanak čelnika triju država gotovo smiješan, kao da ih je netko prisilio na susret, pa su nevoljko govorili o nečemu što nije njihov posao, nego zadatak nižih državnih razina pregovaranja



Mediji i analitičari u regiji ismijali su jučer susret predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH u utorak u Mostaru, zamjerajući mu nejasan cilj, preopćenitost, neučinkovitost i bavljenje problemima za koje nisu nadležni, a dodatnu je zbrku unijela agencijska vijest kako je na sastanku dogovoren »moratorij na pitanja iz prošlosti«, što demantiraju u uredu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.


Raskorak


»Članovi Predsjedništva BiH jedinstveni samo u odabiru kravata«, jedan je od ironičnih naslova iz medija u BiH, pritom još, dodali bismo, i rodno nekorektan. Svi su mediji registrirali raskorak između zajednički deklarirane dobre volje za poboljšanjem odnosa i očito dubokih neslaganja o konkretnim temama.


Hrvatski i srpski predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksadar Vučić te članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić sastali su se u utorak u Mostaru, nastojeći potaknuti poboljšanje odnosa triju susjednih država. Riječ je bila o prvome takvom sastanku nakon šest godina, no on, ako je suditi po jučerašnjim komentarima, više je otkrio dubinu međusobnih neslaganja, nego što je stvorio konstruktivnu političku atmosferu.





Dodatnu zbrku u ionako loše ocijenjen sastanak unijela je vijest Srne, novinske agencije Repoblike Srpske, koja je poslije sastanka objavila da je na susretu »dogovorena zajednička izjava članova Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije i Hrvatske koja sadrži šest točaka, a prva se odnosi na moratorij na izjave o prošlosti«.


Ostale točke iz te navodne izjave sadrže suradnju u europskim integracijama, jačanje regionalne i infrastrukturne suradnje, obnovu rada komisija za bilateralna pitanja, ispunjavanje zahtjeva EU-a, uzajamno poštovanje suvereniteta i integriteta te intenziviranje suradnje. Ta navodna izjava nije objavljena ni na jednoj internetskoj stranici predsjednika triju država, a u uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović objašnjavaju da nije ni usvojena.


»Bila je predložena s bošnjačke strane, ali, s obzirom da nitko ništa nije znao unaprijed te da je to svima bilo iznenađenje, svi predsjednici suglasili su se da se u tako kratkom vremenu ne stigne sročiti, i od nje se odmah odustalo«, objasnili su za naš list u uredu predsjednice Republike.



– Od kraja rata, zemlje regije potrošile su svo vrijeme ovog svijeta, a da nisu riješile nijedno otvoreno pitanje. Ne vidim ni da je u Mostaru dogovoren način i rok za njihovo rješavanje – komentirao je sastanak novosadski analitičar Aleksandar Popov, supredsjedatelj regionalne inicijative nevladinih organizacija Igmanska inicijativa. Sastanci poput mostarskoga, kaže Popov, »na kraći rok doprinose normalizaciji odnosa, ali ubrzo dođe do razmjene oštrih riječi i zaoštravanja«, pa Popov smatra kako je »potrebno da se počne nešto suštinski događati«.


Zagrebački filozof Žarko Puhovski sastanak je nazvao »putujućim cirkusom za inozemnu, a dijelom i domaću publiku«.


– Nejasan je format sastanka: je li riječ o ulasku u EU, pa da Hrvatska vodi, a ostali slijede, ili o tome da Zagreb i Beograd žele utjecati na dio stanovništva u BiH da bolje međusobno surađuje? Nije se dogodilo ništa što se moglo racionalno pretpostaviti – kaže Puhovski.


Strategija privođenja


Sastanak je oštro kritizirao i Mile Lasić, profesor međunarodnih odnosa i europskih integracija na Sveučilištu u Mostaru, koji je sastanak opisao kao »gotovo smiješan«.


– Izgledalo je da su se šefovi država sastali zato što ih je netko prisilio ili doveo, pa su nevoljko govorili o nečemu što nije njihov posao, nego zadatak nižih državnih razina pregovaranja. Lasić drži da je mostarski susret dio »strategije privođenja« Europske unije, koja ni sama ne može ozbiljno govoriti o vlastitoj budućnosti.


– Ne možete biti protiv europskih integracija, ali ovi ljudi niti žele, niti namjeravaju provesti reforme – ocijenio je Lasić.