ZAGREB – Saborska oporba žestoko je u petak kritizirala Vladin prijedlog da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja i da se 18. studenoga obilježava kao državni blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a HDZ prozivaju da zapravo želi obilježiti svoj dolazak na vlast i slaviti pad Vukovara.

To je pokušaj lobotomije memorije društva, jer lobotomija ima za cilj slaviti dan kad je HDZ došao na vlast i pad Vukovara, prijedlog da 30. svibnja bude Dan državnosti najobičniji je povijesni falsifikat, kazali su Mirando Mrsić (Demokrati) i Nenad Stazić (SDP). 

Hrvatska je državnost, kaže Joško Klisović (SDP), počela puno, puno ranije, pa po njemu 30. svibnja može biti dan HDZ-a, ali ne i Dan državnosti. Goran Beus Richemberg (Glas) dodaje da je prvi višestranački sabor konstituiran puno prije, a ustrajavanje na tom datumu vidi kao HDZ-ovu privatizaciju države i društava.

Dan koji je odredio daljnji put Hrvatske

Ministar uprave Ivan Malenica ustrajava da je primjereno pravo 30. svibnja obilježavati Dan državnosti, ne samo kao dan kada je konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor, nego i kada su donesene i važne odluke koje su odredile daljnji put Hrvatske kao suverene i samostalne države.

“Toga je dana simbolički i stvarno obnovljena i afirmirana hrvatska državnost te ga treba dostojno obilježavati kao jednu od temeljnih prijelomnica u životu hrvatskog naroda i hrvatske države”, poručio je.

HDZ-ovi zastupnici zagovaraju Vladin prijedlog, odbacuju prozivke da 30. svibnja žele obilježiti svoju pobjedu na prvim višestranačkim izborima, nakon desetljeća komunizma.

Da je HDZ to htio učiniti, onda bi uzeo 22. travnja ili 6. svibnja kada su održani prvi i drugi izborni krug, uzvraća Branko Bačić (HDZ) i naglašava kako je Vladin prijedlog potpuno usklađen s izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava.

U Ustavu je uporište za 30. svibnja

Na isto upućuje i Davor Ivo Stier koji kaže da je hrvatski Ustav, na koji prisežu svi zastupnici, potpuno jasan. U njemu, podsjetio je, piše da je na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima, 1990., slobodno izraženom voljom potvrdo svoju tisućugodišnju državnu samobitnist. Ustavno je uporište da 30. svibnja bude središnji državni blagdan, poručio je.

Oporbene tvrdnje odbacuje i Josip Borić, podsjećajući ih kako se 2001. dok su bili na vlasti sami nisu libili mijenjati kalendar blagdana. Podsjetio je i kako je u prvom sazivu Sabora, koji je imao tri doma, HDZ imao 205 zastupnika, Savez komunista Hrvatske 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, SDS 5, a nezavisnih je bilo 13.

Željko Glasnović (NRH) ponuđeni zakon naziva pukom farsom, pita se gdje je u njemu spomen srpske agresije, jer iz svega, kaže, nije jasno tko nas je napadao.

Ako Dan neovisnosti ne ostane državni blagdan, HSLS neće glasovati za zakon

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor u petak je najavio da će Klub zastupnika HSLS-a i HDS-a podnijeti amandman da Dan neovisnosti, 8. listopada ostane državni blagdan jer smatraju da je to, uz Dan pobjede, najvažniji svjetovni datum koji trebamo slaviti.

„To je, uz Dan pobjede najvažniji svjetovni datum koji trebamo slaviti, jer je riječ o danu kada se Hrvatska odcijepila od Jugoslavije i postala samostalna država. U ovom je prijedlogu Dan neovisnosti spušten na razinu spomendana i mislim da je to uvredljivo za hrvatsku povijest, za povijest Domovinskog rata i povijest stvaranja hrvatske države. Ako ovo ne bude usvojeno, HSLS neće glasovati za ovakav zakonski prijedlog“, poručio je Kosor.

U izjavi novinarima kazao je da je sve to još prije tri mjeseca rekao predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, a da mu je on odgovorio da će se to vidjeti u pripremi, da postoje stručni timovi na čelu s akademikom Kusićem, koji su došli do ovog prijedloga.

„Meni je razumljivo zašto je ovaj prijedlog, želi se slaviti samo Dan državnosti, ali to nije povezano s hrvatskom poviješću. Hrvatska povijest vrlo je jasna, nemam ništa protiv Dana državnosti 30. svibnja, ali to je dan kada je konstituiran višestranački Sabor i samo to. Ne ulazim u političke aspekte zašto to netko predlaže, ali Dan neovisnosti je nešto puno više, tada je većinom saborskih zastupnika donesena odluka o odcjepljenju od bivše države“, istaknuo je Kosor i dodao da Amerikanci Danom neovisnosti slave odcjepljenje od Velike Britanije.

Želim da dan kada je Hrvatska postala samostalna država bude blagdan i ne vidim nikakav problem u tome. Bilo je tako do sada i treba tako i ostati, kazao je, napomenuvši da je razgovarao i s većinom članova Kluba HDZ-a i svi se slažu da to treba biti blagdan.

Kosor je podsjetio i na inicijativu Matice hrvatske da Dan neovisnosti ostane blagdan, kao i braniteljskih udruga pa čak i Katoličke crkve. „O tome, dakle, postoji jedinstvo od ljevice do desnice i svih važnijih udruga hrvatskog društva. Nema razloga zašto bi dvoje, troje ljudi koji su radili na pripremi ovog zakona, iz političkih razloga, taj datum spustili na razini spomendana“, zaključio je Kosor.