Opća skupština

Premijer: ‘Hrvatska morala izaći iz kompromitirane arbitraže o granici sa Slovenijom’

Hina

Reuters

Reuters

»Smatramo da ovaj primjer nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom«, dodao je. »Kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuće iz arbitražnog procesa«, rekao je Plenković na zasjedanju najvišeg tijela UN-a u New Yorku



NEW YORK Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz kompromitirane arbitraže o granici sa Slovenijom i upozorio da takvo »nepoštivanje međunarodnog prava« obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane, a govorio je i o aktualnim svjetskim problemima krizi na Korejskom poluotoku, sukobu u Ukrajini, Pariškom klimatskom sporazumu i migracijama.


Hrvatska ne prihvaća presudu ad hoc arbitraže o granici jer su slovenski dužnosnici nezakonito komunicirali sa sucima i umetali dokumente na temelju kojih je sud u Den Haagu donio presudu prije dva mjeseca. Slovenija, pak, ustraje na primjeni arbitražne presude i odbija ponudu Zagreba da spor iznova riješe bilateralnim pregovorima.


»Kompromitacija nepristranosti ili neovisnosti međunarodnih arbitraža i sudova, kao što je bio slučaj u arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije, čini njihove odluke pravno nevažećima i nije Hrvatskoj ostavila drugog izbora osim da se povuće iz arbitražnog procesa«, rekao je Plenković na zasjedanju najvišeg tijela UN-a u New Yorku.




»Smatramo da ovaj primjer nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom«, dodao je.


Plenković se u svom prvom govoru pred Općom skupštinom osvrnuo i na aktualne svjetske probleme, poput krize na Korejskom poluotoku, sukoba na istoku Ukrajine, Pariškog klimatskog sporazuma i migracija.


Iako je njegova inicijativa već izazvala negativne reakcije Rusije, ponovno je ponudio hrvatsko iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka Ukrajine koje kontroliraju proruski pobunjenici.


Jedna od najuspješnijih mirovnih misija UN-a bio je UNTAES u istočnoj Slavojini koja je završila u siječnju 1998. mirnom reintegracijom teritorija pod okupacijom bivše JNA i lokalnih Srba.


»Stavljamo na raspolaganje to jedinstveno znanje i iskustvo koje može poslužiti kao pomoć u naporima međunarodne zajednice u sličnim situacijama, kao što je primjena sporazuma iz Minska u Ukrajini s kojim postoje brojne sličnosti«, rekao je Plenković.


Nuklearne i raketne testove Sjeverne Koreje nazvao je »izravnom prijetnjom međunarodnom miru i sigurnosti«.


»Pozivamo sjevernokorejske vlasti da prekinu s razvojem i testiranjem nuklearnog oružja i ispune svoje obveze prema međunarodnom pravu i rezolucijama UN-a«, istaknuo je Plenković.


Podupro je Pariški klimatski sporazum, kamen spoticanja između većine potpisnica i SAD-a koji je najavio povlačenje iz tog globalnog pakta za borbu protiv klimatskih promjena.


»Posljednjih mjeseci, nažalost, moja zemlja nije bila pošteđena šumskih požara i poplava…Ta zabrinjavajuća upozorenja poziv su na akciju, bez odgađanja«, istaknuo je Plenković.


Hrvatski premijer je skrenuo pozornost međunarodne javnosti na BiH, nefunkcionalnu državu u kojoj od završetka rata 1995. tinjaju međunacionalni i socijalni problemi.



Premijer Andrej Plenković je u četvrtak u New Yorku rekao kako je upravo Hrvatska ta koja se pridržava međunarodnog prava odgovarajući na napade slovenskih dužnosnika da Hrvatska ne poštuje međunarodno pravo jer ne priznaje arbitražnu presudu o granici proizašlu iz procesa kojega je Slovenija kompromitirala. Upitan o svom osvrtu na granični prijepor sa Slovenijom i odluku arbitražnog suda u njegovu govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, Plenković je rekao novinarima kako je Hrvatska zemlja koja je s obzirom na svoju veličinu posvećena i privržena provedbi međunarodnog prava.»To je najveći zaštitnik zemalja naše veličine i stoga smatram da sve što radimo moramo u tom kontekstu voditi. Poruka je bila da u biti naglašavanjem onoga da ga se mi pridržavamo otklonimo neke spinove i teze da smo mi ti koji ga se ne pridržavamo. Dakle to je bio smisao te poruke i zato smo to u ovom trenutku vrlo jasno artikulirali i vjerujem da će tu doći i do malo većeg razumijevanja kod svih onih aktera koji su tu poruku čuli«, rekao je Plenković.Slovenija je zadnjih tjedana pokrenula diplomatsku ofenzivu vršeći pritisak na Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici koju ne priznaje s glavnim argumentom da Hrvatska time ne poštuje međunarodno pravo.Tijekom svog boravka u New Yorku hrvatski je premijer održao i niz bilateralnih sastanaka, među ostalima i s japanskim premijerom Shinzom Abeom i turskim predsjednikom Recepom Tajipom Erdoganom, a sudjelovao je i na poslovnom ručku u organizaciji jednog od najbogatijih ljudi svijeta i bivšeg gradonačelnika New Yorka Michaela Bloomberga.Kako je rekao, za njega je bilo važno to što je pokazan interes za Hrvatsku, za suradnju i za različite korake koji bi mogli pridonijeti i poboljšanju investicijske klime.»Dakle ako dobijete njih uz sebe onda imate jednu vrstu legitimacije koja naravno šalje poruku investitorima i mislim da na tragu naših zaista odličnih makroekonomskih pokazatelja, fiskalne konsolidacije, izvrsne turističke sezone sada moramo napraviti te dodatne korake koji će Hrvatsku i u smislu pouzdanog predvidivog pravnog fiskalnog sustava transparentnih javnih nabava, što manje administrativnih barijera i brže provedbe strateških projekata kvalificirati da ljudi koji imaju sredstava, novce i ideje dolaze u Hrvatsku zato što vjeruju da članica EU i NATO-a s takvim privilegiranim strateškim položajem može biti dobra destinacija, pa i šansa za njihovu zaradu i naravno korist našoj zemlji«, rekao je Plenković koji je govorom u UN-u zaključio višednevni boravak u New Yorku.


»Vjerujemo u izgradnju snažnih društava u našoj regiji, kako bi se s dugotrajnih kriza prešlo na politički dijalog i aktivni angažman. To je osobito važno u susjednoj BiH, gdje je ispravna primjena ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, Bošjnaka, Srba i Hrvata, preduvjet za punu funkcionalnost i stabilnost države«, istaknuo je šef hrvatske vlade.


Podsjetio je da je Hrvatska bila na putu golemog migrantskog vala 2015., pri čemu se vodila načelom »ljudi na prvom mjestu«.


»Hrvatska zajedno s partnerima radi na zaustavljanju ilegalnih dolazaka ljudi, posebno istočnomediteranskom-balkanskom rutom, istovremeno konkretno pomažući zemljama iz kojih dolaze kako bi se riješili uzroci migracija«, rekao je.


Plenković se na međunarodnoj sceni dotaknuo i aktualne domaće teme, obrazovne reforme, istićući da je reforma nužna za ostvarenje održivog razvoja i zapošljavanja mladih.


»Zajednički nam je zadatak prilagoditi naše obrazovne sustave kako bi stvorili buduće odgovorne građane i zadovoljili stvarne potrebe naših tržišta rada«, rekao je.


Govoreći kao premijer zemlje koja je članica UN-a postala prije 25 godina, Plenković je istaknuo čvrstu predanost Hrvatske multilateralizmu, ali je pozvao na reformu Vijeća sigurnosti UN-a i povećanje broja stalnih i nestalnih članica tog najvažnijeg tijela Svjetske organizacije.


»Od ključne je važnosti da to članstvo, i stalno i nestalno, bude regionalno uravnoteženo i da bolje odražava svijet 70 godina nakon osnivanja organizacije«, rekao je Plenković.