Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. studenoga 2019.
Slučaj Nataše Novaković

Povjerenstvo: O izuzeću predsjednice trebaju odlučiti nadzorna tijela ili Ustavni sud

Foto Marko Lukunic/PIXSELL
Foto Marko Lukunic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 21. lipanj 2019. u 15:47 2019-06-21T15:47:52+02:00

Vezano za sve učestalije iznošenje stavova da bi samo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa moglo i trebalo odlučivati o podnesenim zahtjevima za izuzeće predsjednice Povjerenstva u predmetima vezanim za premijera Plenkovića (...) potrebno je istaknuti da takvo ovlaštenje Povjerenstva ne proizlazi niti iz jednog pozitivnog zakona ili podzakonskog propisa«, stoji u priopćenju tog tijela

ZAGREB Povjerenstvo za sukob interesa u petak je objavilo da ono nema ovlasti odlučivati o izuzeću čelnice Nataše Novaković u predmetu premijera Andreja Plenkovića te da o tome trebaju odlučiti tijela koja obavljaju nadzor nad Povjerenstvom, a ako se ona proglase nenadležnima odluku treba donijeti Ustavni sud.

Vezano za sve učestalije iznošenje stavova da bi samo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa moglo i trebalo odlučivati o podnesenim zahtjevima za izuzeće predsjednice Povjerenstva u predmetima vezanim za premijera Plenkovića (...) potrebno je istaknuti da takvo ovlaštenje Povjerenstva ne proizlazi niti iz jednog pozitivnog zakona ili podzakonskog propisa«, stoji u priopćenju tog tijela.

Povjerenstvo ističe da se jedina mjerodavna zakonska odredba koja se odnosi na odlučivanje o zahtjevu za izuzećem predsjednice Povjerenstva nalazi u članku 24. stavku 5. Zakona o općem upravnom postupku, kojim je propisano da o izuzeću čelnika tijela, ukoliko nema drugostupanjskog tijela (što je slučaj u postupcima pred Povjerenstvom), odlučuje tijelo koje obavlja nadzor nad tim tijelom (Povjerenstvom).

Napominju da se taj Zakon primjenjuje u svim postupcima pred Povjerenstvom, a samo se pojedina pitanja postupka mogu drugačije urediti posebnim zakonom, »što međutim u odnosu na institut izuzeća Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, kao posebnim zakonom, za sada nije učinjeno«.

Ističu da ovdje nisu mjerodavne odredbe Pravilnika o načinu rada i odlučivanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, jer se one odnose isključivo na situacije kada se predsjednik ili član Povjerenstva sami izuzimaju u pojedinom predmetu, smatrajući da postoji neki razlog njihove pristranosti.

Stoga se ove odredbe ne mogu primijeniti na situacije kada stranka kroz podneseni zahtjev za izuzećem predsjednika ili člana ukazuje na takve razloge, tim više što Pravilnik zbog takvog izuzimanja nije predvidio bilo kakvo odlučivanje.

Podsjećaju i da se Upravni sud u Zagrebu u presudi od 23. svibnja, poništavajući odluku Povjerenstva i vraćajući predmet na ponovno odlučivanje, kao na mjerodavnu odredbu pozvao upravo na članak 24. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku te naložio Povjerenstvu da dostavi zahtjev za izuzećem na odlučivanje nadležnom tijelu koje nadzire Povjerenstvo.

Povjerenstvo napominje da se odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa propisuju ovlasti Hrvatskog sabora da imenuje i razrješuje predsjednika i članove Povjerenstva te razmatra i glasuje o prihvaćanju ili neprihvaćanju godišnjeg izvješća o radu Povjerenstva.

Također, propisuju se ovlasti saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove da utvrđuje jesu li predsjednik i članovi Povjerenstva u sukobu interesa i da su predsjednik i članovi i Povjerenstva dužni istome dostavljati svoja izvješća o imovinskom stanju za početak i kraj mandata te povodom bitnih promjena na imovini.

Isto tako propisuju se i ovlasti Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da kao matični odbor razmatra i glasuje o prihvaćanju ili neprihvaćanju godišnjeg izvješća o radu Povjerenstva, stoji u priopćenju.

»To sve skupa nesporno ukazuje da Sabor neposredno i preko svojih odbora nad Povjerenstvom ima značajne nadzorne ovlasti«, navodi Povjerenstvo.

S druge strane, ističe Povjerenstvo, upravni sudovi kao prvostupanjska tijela i Visoki upravni sud kao drugostupanjsko tijelo kroz pokrenute upravne sporove nadziru zakonitost odluka Povjerenstva, pa se u širem smislu i to može smatrati nadzornim ovlastima.

»Stoga je Povjerenstvo, s obzirom da isto nije i ne može biti tijelo koje samo nadzire svoj rad, jedino moglo postupati po propisanoj pozitivnopravnoj regulativi te po nalogu Upravnog suda u Zagrebu i dostaviti predmetne zahtjeve za izuzećem tijelima zakonodavne i sudske vlasti koje zbog prethodno utvrđenih nadzornih ovlasti nad njime smatra nadležnima za postupanje u ovim postupcima«, navodi to tijelo.

»Ukoliko bi se oba navedena tijela proglasila nenadležnima za odlučivanje po podnesenim zahtjevima za izuzeće, Povjerenstvo za sukob interesa smatra da će s u tom slučaju stvoriti pretpostavke da temeljem čl. 82. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, povodom sukoba nadležnosti, odluku o tome koje je tijelo stvarno nadležno donese Ustavni sud Republike Hrvatske.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.