Potrošačima plina veće cijene, HEP-u minusi, a lokalnim distributerima ekstraprofit?

HEP će plin morati kupovati po tržišnim cijenama, a prodavati po reguliranim, što može donijeti gubitke. Ako država za potrošače odredi maksimalnu cijenu koju će im distributeri naplaćivati, a oni plin budu kupovali jeftinije – potrošači će plaćati maksimalno, a distributeri stvarati ekstraprofit

ZAGREB Zbog novog Vladinog Zakona o tržištu plina s prvim danom travnja u Hrvatskoj kreće djelomična liberalizacija tog tržišta, koja će trajati godinu dana, a onda će 1. travnja 2018. godine nastupiti potpuna liberalizacija u kojoj država više nikome, pa tako ni za krajnje potrošače – kućanstva, neće određivati cijenu plina. Kako je ova jaka zima ispraznila europska skladišta, očekuje se da će tržišna cijena plina u idućoj ogrjevnoj sezoni značajno rasti, pa bi i državna, maksimalno određena cijena za kućanstva, mogla biti veća za 15 do 20 posto u odnosu na sadašnje cijene. Nakon toga, od travnja 2018. više nikakve regulacije neće biti, pa će i kućanstva biti prepuštena samo tržišnim kretanjima.

Prijetnja EK-a

Dosad je Ina po reguliranoj cijeni sav domaći plin morala prodavati HEP-u kao veletrgovcu, a on dalje, također regulirano, lokalnim distributerima – Energu, Zagrebačkoj plinari i drugima, kojih je u Hrvatskoj četrdesetak. Na kraju su i krajnji kupci plaćali reguliranu cijenu, no pravila se djelomično mijenjaju od 1. travnja. Kupci će godinu dana biti donekle zaštićeni maksimalno dozvoljenim cijenama, koje će za iduću ogrjevnu sezonu odrediti država, a nakon toga ograničenja više neće biti.

Ina od početka travnja više neće imati obavezu prodaje plina HEP-u po reguliranoj cijeni, budući da nam je zbog takve prakse prijetila Europska komisija. HEP do daljnjeg, dok se natječajem ne odabere novi veleprodajni opskrbljivač, ostaje taj koji će plin moći kupiti od Ine po tržišnim cijenama, ili negdje drugdje na tržištu, ali ga i dalje zato po reguliranim cijenama morati prodavati lokalnim distrubuterima. Oni, međutim, više neće imati obavezu od HEP-a, odnosno budućeg novog veletrgovca taj plin i otkupljivati, već će ga, kad im regulirane cijene, moguće, budu više od tržišnih, moći kupiti negdje drugdje. To znači da bi se u problemima potencijalno mogao naći i HEP i krajnji potrošači. Naime, bude li kupovao plin po tržišnim cijenama, a prodavao ga po reguliranim cijenama lokalnim distributerima, HEP bi, ovisno o kretanju cijene plina na tržištu mogao dobro, ali i itekako loše proći te nagomilati gubitke koji se mogu mjeriti u stotinama milijuna kuna.

Nestaju »mali«

Također, ako država za krajnje potrošače odredi maksimalnu cijenu koju im Energo, Zagrebačka plinara i drugi distributeri budu naplaćivali, i ispod koje oni sigurno neće ići, a plin ipak budu kupovali jeftinije na tržištu, to znači da će potrošači plaćati maksimalno, a distributeri stvarati ekstraprofit. S druge strane, na tržištu će se, osim RWE-a koji je u kućanstva već ušao sa svojim, pet posto jeftinijim plinom, javiti i drugi ponuđači, koji će se, nadaju se potrošači, natjecati da ih nižim cijenama privuku što više, no nitko od opskrbljivača ne može predvidjeti kakve će cijene plina, koji i sami kupuju, biti na tržištu. Potpuno otvaranje tržišta za godinu dana moglo bi, međutim, »pomesti« i mnoge postojeće, male lokalne distributere plina, sad monopoliste, koji se neće moći nositi sa tržišnom konkurencijom.