ZAGREB Europska komisija jučer je službeno potvrdila da je sredinom lipnja Hrvatskoj poslala pismo upozorenja zbog konverzije »švicaraca« u euro kredite, napominjući kako je pravo svake države štititi svoje građane, ali ne na način na koji je to učinila Hrvatska – prebacivanjem čitavog tereta konverzije na banke. Ako Hrvatska ne reagira na ovo, prvo upozorenje Komisije, dobit će od nje drugo, obrazloženo mišljenje, a ne ispoštujemo li ni to, Komisija može protiv nas pokrenuti postupak na Europskom sudu.

Postići ravnotežu

Ono što se od nas traži, jest da »postignemo ravnotežu između interesa potrošača i potrebe da se očuva tržište kapitala«. Kako se neslužbeno može čuti u bankama, Hrvatska će, odnosno svi njeni porezni obveznici, na kraju skupo platiti »populistički potez konverzije kredita«, dok se od drugih upućenih u proces, međutim, može čuti kako Komisija protiv Hrvatske može pokrenuti postupak zbog kršenja europskih prava, no i to da je ovo upozorenje samo rezultat pritiska banaka kako bi se Hrvatska s njima na kraju pogodila oko odštete.

Prema riječima Vanesse Mock, glasnogovornice Komisije za financijske usluge, poznato je da krediti u stranim valutama, pa tako i u CHF, mogu postati problematični u situacijama kad se zajmoprimci ne mogu zaštititi od iznenadnih promjena tečaja te Komisija, navodi glasnogovornica, u potpunosti podržava potrebu da se dužnicima pomogne u tim teškim okolnostima.

»Međutim, zakon koji je donio hrvatski parlament dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira na njihovu sposobnost vraćanja kredita. Time su troškovi konverzije skoro u potpunosti pali na leđa zajmodavaca i izlazi se izvan onoga što je potrebno i razmjerno kako bi se postigao legitiman cilj zaštite siromašnih zajmoprimaca i izbjegla kriza potrošačkih kredita«, stoji u priopćenju Komisije. Retroaktivna primjena zakona, navodi se, ugrožava načelo pravne sigurnosti, što može potkopati povjerenje investitora u hrvatsko gospodarstvo. S Markovog trga jučer je priopćeno kako je Vlada zaprimila pismo Komisije te će »učiniti sve kako bi spriječila moguće negativne posljedice, a sukladno trenutnim ustavnim ovlastima«.

Proces od pet godina

Gotovo su svi dužnici konvertirali svoje kredite u »švicarcima« i, dođe li do bilo kakvih zakonskih promjena, za njih same nikakvih promjena neće biti jer se konverzija ne može retroaktivno poništiti. Oni su, dakle, sigurni, odnosno država će biti ta koja će platiti eventualne kazne ili obeštećenje bankama.

Kako pojašnjavaju upućeni, Komisija Hrvatskoj ne može narediti da obešteti banke, već nas može kazniti zabranom povlačenja sredstava iz EU fondova ili novčanom kaznom, zbog kršenja EU pravila. Proces donošenja odluke o kazni može trajati i pet godina, doznajemo, uz napomenu kako je Vlada u vrijeme donošenja zakona o konverziji dobro proučila EU sudsku praksu te nema ničeg problematičnog u zakonu o konverziji. Naši sugovornici napominju kako Komisija zapravo samo pritišće Hrvatsku da se dogovori s bankama i obešteti ih zbog, kako tvrde u bankama, gubitaka koje će imati na konverziji. Banke već dulje vrijeme najavljuju arbitražu protiv Hrvatske zbog konverzije, no zasad ona nije pokrenuta.

I sam je tadašnji povjerenik EK za financijsku stabilnost Jonathan Hill prije mjesec dana otkrio da je država u razgovorima s bankama oko mogućih rješenja, dok u bankama neslužbeno ističu da bi dogovor s državom bio najbolje rješenje. Odšteta bi se bankama, kažu sami bankari, otplaćivala kroz više godina, pri čemu olakšice na porez na dobit, napominju, nisu rješenje jer banke, navode, iskazuju gubitke.

Bivši ministar financija Boris Lalovac napominje kako u vrijeme dok je on o konverziji razgovarao, u Bruxellesu nije bilo nikakvih većih prigovora, pogotovo napomena da nešto treba mijenjati.

– Niti na jedan naš argument zbog čega konverziju treba provesti nije odgovoreno negativno, jer smo i konverziju temeljili na europskim presudama, presudama europskih sudova u korist građana. Zato mi sad nije jasno otkud ovo upozorenje, i na čemu ga Komisija temelji – kazao je za naš list Lalovac. Država, dodaje, ima pravo štititi svoje građane, i u ovom je slučaju to napravila u skladu sa svim propisima.