ZAGREB U jednoj smjeni svaka mora počistiti 1.300 kvadrata učionica, sanitarnih čvorova, sportske dvorane… Po potrebi odrađuju i vanjske raove, metenje dvorišta, podrezivanje ruža i još puno toga. Pomoćno-tehničko osoblje u školama osobito je stradalo nakon što je vlada Zorana Milanovića prije pet godina uvela zabranu novih zapošljavanja u javnim službama, a koju su sljedeće vlade do danas samo produživale.

– Teško mi je o tome i govoriti jer se odmah sjetim svoje djece. Želim da ne pate zbog mene… Oboljela sam, mnoge moje kolegice su završile na operacijama, bolovanjima, iscrpljene smo, pod stalnim stresom. Pitam vas, kako ostati zdrav?

Što bih poručila nositeljima vlasti koji ne odobravaju nova zapošljavanja? Rekla bih, neka pošalju svoje supruge i kćeri na dva-tri mjeseca da dođu ovo raditi. Pokažite malo više ljudskosti, priča za Slobodnu Dalmaciju školska spremačica iz jedne zagrebačke osnovne škole.

Trebamo biti sretne

Njena je priča identična mnogim pričama njezinih kolegica iz cijele Hrvatske, na koje se posljednjih godina sručio golem posao čišćenja školskih objekata, ali i izvan njih.

Premda u Vladinoj odluci stoji i da se nova zapošljavanja iznimno mogu dopustiti na upražnjena radna mjesta zbog prestanka ugovora o radu, u školama, kažu sugovornici Slobodne Dalmacije, to pravilo kao da ne vrijedi. Kada, na primjer, neka od djelatnica ode u mirovinu, većina škola od Ministarstva znanosti i obrazovanja za novo zapošljavanje dobije – odbijenicu.

Sav dotadašnji posao samo se preraspodijeli na postojeći kadar.

– Prošle godine nas je bilo sedam, a nakon odlaska kolegice u mirovinu, Ministarstvo nije odobrilo zapošljavanje nove spremačice. Ostalo je nas pet na punom i još jedna kolegica na pola radnog vremena. Kada se požalimo, čujemo samo da trebamo biti sretne što nismo ‘outsorsane’, podsjeća sugovornica na još jednu blistavu ideju od koje se, barem zasad, odustalo.

Spremačice u školama danas rade uglavnom za minimalac oko tri tisuće kuna, a sugovornica Slobodne Dalmacije, s radnim stažom od 12 godina samo u školi, može računati na najviše 3100 kuna mjesečno.

Situacija neizdrživa

Da je situacija neizdrživa potvrdilo je i najnovije istraživanje Sindikata hrvatskih učitelja o kvaliteti radnih odnosa u osnovnim školama, otkriva Sanja Šprem, predsjednica SHU-a, koje je pokazalo da danas gotovo polovica spremačica u osnovnoškolskom obrazovnom sustavu (konkretno njih 48,4 posto) čisti više od maksimalnih 750 četvornih metara unutrašnjeg prostora škole po osobi, koliko je propisano Državnim pedagoškim standardom (DPS).

Taj je dokument još 2008. godine usvojio Hrvatski sabor, a prema informacijama SHU-a, da apsurd bude veći, nijedan ministar obrazovanja i vlada još od 2009. godine nisu Saboru podnijeli izvješće o ispunjavanju uvjeta iz DPS-a.

Priča Slobodne Dalmacije potvrđuje da je u nekim školama opterećenje spremačica dvostruko veće od norme, a nitko na to godinama ne reagira.