ZAGREB Iako su dio nacije koja generalno konzumira previše mesa i premalo ribe, stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara jedu najmanje mesa u državi. Potrošnja mesa po osobi gotovo trostruko je manja nego u Zagrebu, a dvostruko manja nego u Dalmaciji ili Slavoniji. Stoji to, među ostalim, u rezultatima prvog nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama stanovništva Hrvatske, izrađenog u Hrvatskoj agenciji za hranu i prezentiranog jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koji su potvrdili poznate prehrambene navike Hrvata i otkrili neke regionalne specifičnosti. Osim obilne konzumacije mesa, stanovnici Hrvatske jedu i previše masti i ugljikohidrata, što ih svrstava među EU države s najvećim problemom prekomjerne tjelesne mase. No, suprotno uvriježenom mišljenju da su Hrvati po konzumaciji mesa u europskom vrhu, pokazalo se da smo zapravo u donjem dijelu ljestvice, dok su u vrhu istočnoeuropske zemlje poput Rumunjske, Mađarske i Češke.

– Manje mesa od nas konzumiraju samo zapadne zemlje, Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka, Italija. Međutim, u odnosu na europski prosjek, na samom smo začelju po konzumaciji ribe, koja se manje nego u nas jede samo na području Mađarske i Nizozemske – rekla je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, Darja Sokolović.

Previše ugljikohidrata

Istraživanje je pokazalo da je i muškarci i žene konzumiraju više ugljikohidrata od preporučenog iznosa, dok unos masti i bjelančevina tek za nekoliko postotaka prelazi preporučeni iznos. Zabrinjava što je izvor masti i bjelančevina, osobito u muškom dijelu populacije, najčešće svinjsko meso, dok žene u većoj mjeri konzumiraju meso peradi.

Morsku ribu konzumira nešto više od 16 posto stanovnika Hrvatske, a riječnu ribu manje od pet posto. Morska se riba, doduše konzervirana, najviše konzumira u Lici, slijede je Istra i Dalmacija, a najmanje se jede u Slavoniji. Ličani prednjače i u konzumaciji slatkovodne ribe, koja se najmanje jede na području Istre. Unatoč činjenici da žive uz more, stanovnici sjevernog Jadrana dnevno pojedu dvostruko manje ribe od Zagrepčana ili Dalmatinaca, a količina ove namirnice na tanjuru nije ništa veća nego u Slavoniji. U odnosu na ostatak zemlje, skromna je i količina dnevne konzumacije povrća i voća. Ona ne prelazi 200 grama, dok se u Dalmaciji i u Zagrebu pojede i dvostruko više povrća ili voća po danu. Pokazalo se da je jedino konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda na ovom području nešto iznad državnog prosjeka, dok kruh i žitarice, kao jedan od glavnih elemenata prehrane, nisu obuhvaćeni istraživanjem.

Spolne razlike

Na tanjuru prosječnog muškarca u Hrvatskoj najčešće se nađu pileća juha, svinjetina, pečeni krumpir i salata, dok žene umjesto toga češće biraju piletinu i tjesteninu. Najčešće se uz to bira bijeli ili polubijeli kruh i jabuka za desert. Muškarac u prosjeku popije jedno malo pivo na dan, a žena jednu tjedno… Konzumacija vode zato nam je u samom vrhu EU, drugi smo nakon Češke, a osim vode kava je najčešće konzumirana namirnica prosječnog Hrvata.

Osim regionalnih razlika, na prehranu utječe i spol, pa tako žene u prosjeku jedu dvostruko manje mesa i za trećinu više voća od muškaraca, dok su u konzumaciji povrća i ribe gotovo izjednačeni.