ZAGREB – Od kad je postala članica Europske unije Hrvatska je svake godine Europskoj komisiji najavljivala da će uvesti porez na nekretnine. Smjenjivali su se na vlasti SDP i HDZ, premijeri Zoran Milanović, Tihomir Orešković i Andrej Plenković, rokovi kad bi trebala početi primjena, ali barem osam puta, po dva puta godišnje, Hrvatska je u svojim službenim dokumentima, Planu konvergencije i Nacionalnom programu reformi, najavljivala da će uvesti porez na nekretnine.

Pri tome to nije bila obvezna učiniti, nitko iz EU joj to nije postavio kao uvjet, nego je sama najavljivala taj reformski potez. Sigurno nema zemlja u EU koje nisu odustale od onoga što su najavile, velika većina ih ne poštuje ni sve obveze koje je preuzela, ali da netko uporno iz mandata u mandata, iz godine u godinu najavljuje uvođenje poreza, pa ga onda sam ruši, vjerojatno je poprilično nevjerojatno za šareno EU društvo.

U tom je razdoblju bilo nekoliko prijedloga zakona, no svaki put jedna je stvar ostajala ista– porez na nekretnine zamjenjuje komunalno naknadu i porez na kuće za odmor. Piše to u svakom Planu konvergencije od 2014. godine, kad je prvi put kao članica Unije Hrvatska u Bruxelles posla taj dokument. S tim argumentom nastupale su i lijeva i desna Vlada. Takvu najavu i argumente u svom prvom i jedinom Planu konvergencije iz travnja 2016. godine ističe i Vlada Tihomira Oreškovića.

Povlačenje ručne

Ipak, danas se savjetnik tog istog premijera, Davor Huić iz udruge Lipa prometno u najvećeg kritičara poreza na nekretnine i dobrim je dijelom inicijativa te udruge koja je pokrenula peticiju protiv uvođenja poreza zaslužna što je premijer Andrej Plenković povukao ručnu. Iako je njegova stranka otišla najdalje u uvođenju poreza, donijela je još prošle godine zakon koji bi se trebao početi primjenjivati od početka 2018. godine.

Premijer je najavio odgodu primjene zakona, no odgoda nema roka, nije kazao hoće li Saboru predložiti promjenu zakona u kojem bi bilo precizirano kad je taj novi rok kad bi se porez trebao početi naplaćivati. Premijer samo govori o tome da Ministarstvo financija treba dodatno javnosti objasniti o čemu se zapravo radi i da porez na nekretnine zamjenjuje komunalnu naknadu, poreza na kuće za odmor i spomeničku rentu.

Da je premijerov motiv doista želja da se građanima objasni što donosi porez na nekretnine, Vlada je dosad to mogla učiniti najmanje 25 puta i to da je svaki dan od donošenja Zakona o lokalnim porezima građanima svaki dan objašnjavala po jedan članak, jer ih se ukupno 11 odnosi na sporni porez.

Zato se umjesto Vlade argumentima gađaju protivnici i zagovornici uvođenja poreza, no i oni su to počeli intenzivno činiti, ne kad je zakon donesen nego kad je premijer najavio odgodu i priču o porezu na nekretnine pretvorio u prvorazredno političko pitanje, kojem trenutno konkurira jedino Agrokor. S obzirom na to da je 90 posto stanova i kuća u kojima građani Hrvatske žive u privatnom vlasništvu, to ne treba čuditi.

Tako je bilo od prvog dana, još kad je nekadašnji ministar financija Ivan Šuker stidljivo najavio uvođenje poreza na imovinu, ali su ga HDZ-ovci ubrzo natjerali da kaže da se to na stanove i kuće ne odnosi, pa kad je nakon njega SDP-ov Slavko Linić ozbiljno i krenuo u pripremu zakona.

Za i protiv

Zagovornici poreza ističu činjenicu da on za većinu građana ne donosi veće financijsko opterećenje, da će zamijeniti tri postojeće naknade, da će nestati nepravde u kojoj isti iznos, jer je riječ o istom broju »kvadrata«, plaćaju ljudi koji imaju staru kućicu i luksuzni apartman za odmor. Spominje se i korist od uvođenja reda, gubitak motiva da se financijsko bogatstvo prelijeva u stanove i time diže njihova cijena, što mladim obiteljima otežava kupnju. Uz to oporezivanje imovine trebalo bi rastereti porezna opterećenja na rad, odnosno na plaće. Moglo bi se tako nabrati u nedogled, a protivnici poreza na svaki taj argument imali bi bar po jedno ali i ako.

Tako na argument da jedan porez zamjenjuje tri naknade, ističu pitanje zašto se onda uvodi građevinska renta, na tvrdnju da se za većinu građana ništa neće promijeniti zloguko najavljuju da se porez, jednom uveden, uvijek može povećati. A, onda idu i crni scenariji da će to značiti da će građani pod teretom poreza prodavati svoje kuće i stanove, koje stranci jedva čekaju kupiti. To što su tisuće kuća iz raseljenih dijelova Slavonije oglašene za prodaju po bagatelnoj cijeni, nitko ne spominje. Svi samo upiru prstom u Jadran, kao da je to jedni dio Hrvatske gdje će se porez naplaćivati. Protivnici ističu da imovna poput umjetničkih slika ostaje neporezovana, da se jedni na teško stečene kuće i stanove želi udariti namet, kao da građani već ne plaćaju porez na, primjerice automobile ili kamatu od štednje, za koju su se recimo odlučili umjesto da kupe drugi stan.

Jednako tako nitko ne govori i da su građani vjerojatno puno više finacijski opterećeni kad je stopa PDV-a podignut s 23 na 25 posto i da je teret jednako pao i na one s niskim i visokim plaćama.

Uz takve argumente za i protiv teško je očekivati da će u sljedećim mjesecima Hrvatska imati ozbiljnu raspravu o porezu na nekretnine, jer on nikada nije ni bio predmet stručne rasprave. Porez na nekretnine, kao i svaki porez, prvenstveno je političko pitanje, stvar odluke hoće li neka država jače oporezivati imovinu ili dohodak ili potrošnju.

Kako je u Hrvatskoj sve pomiješano, tako nijedna stranaka osim HNS-a, koji se od prvog dana protivi tom porezu, nema jasan stav o porezu na nekretnine. Kad je uvođenje najavljivao SDP iz HDZ-a su se baš svi protivili tom porezu.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u jučerašnjem intervju Večernjem listu objašnjava da se HDZ protivio zato što je SDP planirao uvesti potpuno novi porez, bez da ukine namete koje sada HDZ planira ukinuti. Najblaže rečeno ministar ne govori istinu jer je i SDP u uvođenje poreza krenuo s najavom ukidanja komunalne naknade i poreza na kuće za odmor, što se i danas da provjeriti na službenim stranicama Ministarstva financija u nekoliko Vladinih dokumenta iz tog vremena. No, kako u HDZ-u nisu jedinstveni što bi učinili s tim porezom, tako je čini se i u SDP-u.

Žestoka rasprava

Nedavno je čelništvo te oporbene stranke, potvrdilo nam je više izvora imalo žestoku raspravu o uvođenju poreza na nekretnine. Dio je čelnika bio za to da SDP, kao oporbena stranka, zauzme stav protiv uvođenja poreza, no oni dužnosnici te stranke koji su sudjelovali u Vladi Zorana Milanovića i tada branili oporezivanje nekretnina, nisu spremni sada napadati takve najave iz HDZ-a. Na kraju se očito SDP-vci po tom pitanju očito nisu dogovorili, jer je ovih dana nemoguće dobit jasan stav te strane jesu li za odgodu primjene poreza na nekretnine ili potpuno odustajanje od njegova uvođenja.

– Da je HDZ šutio kad smo mi najavljivali porez na nekretnine, sada ne bi imali problem, a nas bi birači zahvaljujući medijskim kritikama koje su poticali vlasnici brojnih nekretnina, ionako pokopali. Možda bi i nama bilo najbolje da se držimo po strani, jer će taj porez kad-tad Hrvatska uvesti. Ili ćemo opet jače morati oporezivati plaće iz koji bi ljudi valjda onda trebali skupiti novac da kupe stan, pomalo ironično nam je situaciju u SDP-u, ali i oko poreza na nekretnine u Hrvatskoj, oslikao jedan član te oporbene stranke.