Izbor zastupnika manjina

PLAN EKSTREMNE DESNICE Đapić traži ono što Aleksandar Vučić provodi u Srbiji

Tihomir Ponoš

Ideja Ante Đapića je da se svi manjinski zastupnici biraju temeljem općeg prava glasa s građanskih lista, a ne u posebnoj izbornoj jedinici kao sada



ZAGREB – Referendumska ideja Ante Đapića koji želi promijeniti način izbora predstavnika nacionalnih manjina suprotna je Sporazumu o zaštiti prava nacionalnih manjina kojega su 2004. godine sklopile Hrvatska i tadašnja Srbija i Crna Gora. Potvrdio nam je to i Đorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Đapićeva je ideja da se svi manjinski zastupnici biraju temeljem općeg prava glasa s građanskih lista, a ne u posebnoj izbornoj jedinici. Đapić je kazao da »nije problem kvote od osam zastupnika, problem je u načinu izbora. Prema tome, bira se, naprimjer, tri Srbina kojima se jamči mjesto u Saboru. U redu, ako su s liste SDP-a provode politku SDP-a, ako su s liste HDZ-a provode politiku HDZ-a«.


Međutim, spomenuti Sporazum navodi da će potpisnice omogućiti osnivanje političkih stranaka i sudjelovanje u predstavničkim i izvršnim tijelima na način da će unutarnjim zakonodavstom osigurati, uz ostalo, »zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini u Republici Hrvatskoj, odnosno na pokrajinskoj, republičkoj i razini državne zajednice Srbije i Crne Gore«.


Glagol »osigurati«


Ključan je glagol »osigurati«, a Đapićevim izmjenama takva predstavnička mjesta za pripadnike srpske (i bilo koje druge) nacionalne manjine ne bi bila osigurana budući da ni jedna stranka ne mora na svoju listu staviti ljude koji su Srbi po nacionalnosti i budući da neka stranka Srba u Hrvatskoj ne mora u općim izbornim jedinicama dobiti dovoljan broj glasova za ulazak u Sabor. Prihvaćanje Đapićevog rješenja značilo bi kršenje Sporazuma, a upravo kršenje, odnosno neispunjavanje tog Sporazuma Hrvatska predbacuje Srbiji. Naime, Srbija u svoje izborno zakonodavstvo nije ugradila zajamčeno mjesto za hrvatskog zastupnika. Hrvatska je u pristupnim pregovorima sa Srbijom inzistirala da se u zajednička pregovaračka stajališta EU za Poglavlje 23 kao prijelazno mjerilo ugradi poštivanje bilateralnih sporazuma, a iza te fraze krije se upravo zahtjev za osiguranjem mjesta u Narodnoj skupštini za predstavnika Hrvata u Srbiji.


Hrvatski zahtjev




Zbog tog hrvatskog zahtjeva otvaranje tog pregovaračkog poglavlja lani je privremeno, otprilike tri tjedna, bilo blokirano. Crna Gora je u svoje zakonodavstvo ugradila zajamčeno mjesto za zatupnika Hrvata.


Stav sličan Đapićevom ima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je, tada premijer, hrvatski model izbora manjinskih zastupnika osudio na konferenciji za novinare u prosincu prošle godine. Ustvrdio je i da u hrvatskom izbornom modelu nije dobro to što se svaki manjinski birač na biralištu mora identificirati kao pripadnik manjine i zatražiti poseban glasački listić. Vučić je preporučio srpski model izbora manjina, koji uporno ne poštuje odredbe Sporazuma kada je riječ o Hrvatima.