Negativne kamate

Ovo zaduženje možda veseli ministra financija, ali će hrvatski umirovljenici zbog njega biti još siromašniji

Jagoda Marić

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Foto: D. KOVAČEVIĆ

U Hrvatskoj ta tema još nije u fokusu jer su sve donedavno ulaganja u domaće obveznice, gdje mirovinski fondovi ipak drže većinu svog novca, donosila pristojne prinose



ZAGREB – Za sve građane Hrvatske koji su porezni obveznici i pune državni proračun sigurno dobro zvuči vijest da se država jučer prvi put zadužila uz negativnu kamatu. Riječ je o trezorskim zapisima izdanim samo na godinu dana i daleko je to još od situacije u kojoj pojedine države izdaju desetogodišnju obveznicu uz negativne kamatne stope ili one u kojoj Njemačka ponudi obveznicu na 30 godina uz nultu kamatu uvjerena da će biti investitora kojoj su spremni dati joj novac na tri desetljeća bez da na tome zarade i jedan cent i svjesni da će inflacija »pojesti« dobar dio te vrijednosti.


Ipak, ako se nastavi sadašnji trend i politika centralnih banka, prvenstveno Europske centralne banke, neće izgledati nevjerojatno ni to da Hrvatska možda u nekoj bliskoj budućnosti izda petogodišnju obveznicu uz negativne kamate. Hrvatska koja se samo prije koju godinu zaduživala po kamatama iznad pet ili šest posto trenutno na desetogodišnju obveznicu ima prinos manji od 0,8 posto. Neki izračuni pokazuju da više od 13 tisuća milijardi eura obveznica ima negativne prinose.


Čini se to kao bajkovita situacija za financijske vlasti u cijeloj Europi, ali otvara pitanje što će biti s ulaganjima onih koji te obveznice kupuju, primjerice, mirovinskim fondovima, u konačnici umirovljenicima kojima bi to ulaganje trebalo donositi barem tolike kamate da neutralizira inflaciju, ako već ne može povećati ukupnu vrijednost. Nijedan euro nečije štednje koji je uložen u te obveznice kroz pet, ili deset ili u slučaju Njemačke za 30 godina neće donijeti ni centa prinosa, dakle unatoč dugogodišnjem ulaganju bit će to i dalje, u najboljem slučaju, samo jedan euro, ako ne i manje, a kada njegov stvarni vlasnik za 20 ili 30 godina ode u mirovinu taj će euro vrijediti 20 ili 30 posto manje zbog inflacije.


Prvorazredna tema




U Njemačkoj ili primjerice Velikoj Britaniji već se vode ozbiljne rasprave o tome što će za buduće umirovljenike značiti sadašnja politika kamata koje poteze država može povući da prevenira njihovo osiromašenje u starosti i pretvaranje milijuna ljudi u socijalne slučajeve.


Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da bi u Hrvatskoj to morala biti prvorazredna politička tema, pa i u predstojećoj predsjedničkoj kampanji jer je riječ o važnom društvenom pitanju o tome hoće li budući umirovljenici biti socijalni slučajevi.


– U Hrvatskoj ta tema još nije u fokusu jer su sve donedavno ulaganja u domaće obveznice, gdje mirovinski fondovi ipak drže većinu svog novca, donosila pristojne prinose. Kad se Njemačka ozbiljno približavala kamatnoj stopi od nula posto u Hrvatskoj je ona i dalje bila četiri ili pet posto. No, o tome se mora razgovarati. Zbog povijesnog eksperimenta centralnih banka to je pitanje statusa budućih umirovljenika na svjetskoj razini, napominje Lovrinčević.


On ističe da nekoliko godina niskih kamata ulaganja na duge staze ulaganja obveznih mirovinskih fondova mogu podnijeti, ali više nije riječ o situaciji koja je trajala pet godina, nego o stanju za koje se ne zna koliko će još potrajati. Takva politika naravno utječe na industriju životnih osiguranja, ali i mirovinskih fondova koji su zbog sigurnosti najveći ulagači u državne obveznice.


– Mora se ozbiljno raspravljati o tome kako mirovinskim fondovima omogućiti i neka druga ulaganja, koja donose veće prinose, ali onda se mora znati da nose i veće rizike, mora se ozbiljno razgovarati o promjeni regulacijskih ograničenja, a te razgovore u Hrvatskoj nitko niti ne pokušava pokrenuti, upozorava Lovrinčević.


Situacija se skoro neće promijeniti jer spremnost da se ulaže u obveznicu koja nema kamatu, sugerira da investitori ni dugoročno ne očekuju promjene stanja u gospodarstvu, niti veće investicije unatoč velikoj likvidnosti.


Željko Lovrinčević


Željko Lovrinčević



Ulagati u nekretnine


Okruženje niskih kamatnih stopa i povećana volatilnost na tržištima kapitala, mogu u budućnosti imati utjecaj, procjenjuju u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, na rezultate mirovinskih fondova koji će prinos morati potražiti u drugim klasama imovine.


Te će odluke utjecati na standard budućih umirovljenika, današnjih radnika, kad je u pitanju onaj dio mirovine kojeg će dobivati iz individualne štednje, a već sada je, napominje Lovrinčević, buduća mirovina ugrožena povećanjem neoporezivih naknada koje će potjerati poslodavce u tu zonu u kojoj zakonito bez plaćanja doprinosa radnicima mogu povećati plaće.


– Današnji četrdesetogodišnjaci ili pedesetogodišnjaci u mirovini bi mogli biti socijalni slučajevi ako se sadašnje stanje produži. Cijele generacije će živjeti lošije od sadašnjih umirovljenika, posebice na jugoistoku Europe, pa tako i Hrvatskoj. Na kraju bi jedina sigurnost za plaćanje osnovnih životnih troškova mogla doći iz njihovog ulaganja u nekretnine ako ih naravno netko bude kupovao, pa im banke omoguće da ih pod stare dane dok još žive u njima pretvore u likvidna sredstva. No, tome se u Hrvatskoj, ako je suditi prema sadašnjoj situaciji, mogu nadati samo oni koji žive na obali i Zagrebu, oni će možda svoje domove moći pretvoriti u novac kad im bude trebao.


Ostali će ovisiti o darežljivosti socijalnog sustava u što je Hrvatska pretvorila svoj mirovinski sustav jer isplate iz tog sustava ne ovise o nečijim uplatama doprinosa, iznosi nimalo svijetle procjene za budućnost Željko Lovrinčević.


Bijeg investitora u manje rizične klase imovine


Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) kažu da »za sada pad kamatnih stopa na obveznice i dalje pozitivno utječe na prinose mirovinskih fondova, pa tako od početka godine do kraja srpnja 2019. godine prosječan prinos za kategoriju A iznosi 8,08 posto, za kategoriju B 6,02 posto, a kategoriju C 5,34 posto«.


– Iako se očekivala normalizacija režima kamatnih stopa od strane centralnih banaka, neizvjesnosti vezane za trgovinski rat SAD-a i Kine potaknule su centralne banke, poput FED-a i ECB-a da smanjuju kamatne stope što je posljedično dovelo i do smanjenja prinosa na obveznice. Zbog trgovinskog rata, Brexita, političke situacije u Italiji te očekivanih izbora u SAD-u, u narednom periodu na tržištima se očekuje veća volatilnost te bijeg investitora u manje rizične klase imovine, dodaju iz UMFO-a.