Hrvatski Telekom ne smatra da je kriv za manjak brzih i ultrabrzih veza, te skupoću interneta u Hrvatskoj na koju je upozorila Europska komisija u svom izvješću o Indeksu digitalnog gospodarstva i društva za 2018. godinu. Podsjetimo, EK je ustanovio da je Hrvatska 26. (od 28 članica) u EU po pristupu brzom i ultrabrzom internetu, te da je posljednja po indeksu cijene širokopojasnog pristupa internetu. To znači da je, s obzirom na prosječne plaće i cijene u Hrvatskoj, zapravo, pristup internetu građanima Hrvatske najskuplji u Uniji (indeks cijene su u Bruxellesu izračunali na osnovu prosječne plaće i 12 potrošačkih košarica).

»Hrvatsko tržište i dalje je u znaku snažne tržišne prisutnosti pozicioniranog operatora, koji kontrolira više od 71 posto tržišta fiksne mreže. Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pozicioniranom je operatoru odobrila produljenje kontrole nad operatorom Optima Telekom do 2021. i ta odluka neće pridonijeti poboljšanju tržišnog natjecanja u tom sektoru«, kaže se u izvješću, te upućuje Vladu da ubrza uvođenje pristupnih i posredničkih mreža koje se financiraju sredstvima EU-a. Međutim, uvođenje takvih mreža se, kako se kaže u izvješću EK, »blokira na razini države te Hrvatska riskira gubitak EU-ovih sredstava«. Pojašnjenje i odgovor na ove britke komentare iz Bruxellesa smo tražili iz Vlade, no do danas ih nismo dobili.

Iz Odjela za korporativne komunikacije HT-a su, međutim, vrlo brzo odgovorili i prst koji ukazuje na krivnju zbog nedovoljno brzog i sasvim dovoljno skupog interneta u Hrvatskoj uperili prema – državi. Naime, iz HT-a objašnjavaju kako oni, kao i operatori u ostalim državama kupuju manje-više istu opremu, sličnih cijena. No, usluge HT-a su, kažu, u pravilu jeftinije jer su svjesni da je standard građana u Hrvatskoj niži.

Uz opremu, za razliku od velikog broja EU država, plaćamo velike parafiskalne namete, najskuplji radiofrekvencijski spektar i jedini u Hrvatskoj plaćamo pravo puta, što nas dodatno financijski opterećuje«, kažu iz HT-a, te pojašnjavaju kako ih godišnje opterećenje po osnovi prava puta iznosi više od 400 milijuna kuna, što čini oko 10 posto ukupne vrijednosti fiksnog tržišta i na godišnjoj razini predstavlja više od 20 posto ukupne procijenjene vrijednosti infrastrukture u RH. Kažu kako su svjesni veličine i tržišne pozicije njihove kompanije, pa ulažu »znatno iznad benchmarka za telekom industriju«. Lani su tako uložili više od 1,7 milijardi kuna u infrastrukturu i inovativne usluge, a u posljednje četiri godine više od šest milijardi. Plan im je do 2020. godine pokriti više od milijun kućanstava (od milijun i po ukupno) brzim internetom.