Dalekosežna presuda za radnička prava

Njemački Ustavni sud “obranio” manjinske sindikate

Hina

NL arhiva

NL arhiva

A onda je Ustavni sud nedavno donio pomalo neuobičajenu presudu koja kaže kako je zakon uglavnom ustavan, ali tumačenje i njegova primjena mora biti u skladu s autonomijom kolektivnom pregovaranja koja je jedno od tremeljnih prava zaštićenih Ustavom



  ZAGREB Njemački sindikat strojovođa u jesen 2014. godine pokrenuo je štrajk za koji se naknadno ispostavilo kako je novi najduži štrajk tog sindikata u povijesti. Okončan je u svibnju iduće godine, a u tih devet mjeseci traženja boljih uvjeta rada za strojovođe, organizirano je ukupno sedam štrajkova različitog vremenskog trajanja.


Njemačka željeznica istodobno je zbrajala štete. Nisu strojovođe jedini »moćni« sindikat, tu su i liječnici kao i piloti koji su proteklih godina nebrojeno puta prizemljivali zrakoplove Lufthanse, a zadnji njihov višednevni štrajk odvijao se pred kraj prošle godine.


Svima njima zakonski je Vlada pokušala podrezati krila i praktično ih onemogućiti da ugovaraju bolja prava za svoje članove u odnosu na ostatak poduzeća u kojem rade. Odnosno, u slučaju da su potpisali kolektivni ugovor on bi bio praktično ništetan i zamijenio bi ga kolektivni ugovor dogovoren s većinskim sindikatom u firmi.




Međutim, zakon za koji se govorilo kako je pisan za Njemačke željeznice i koji je stupio na snagu prije dvije godine, još uvijek nije zaživio. Odmah je podignuto desetak ustavnih tužbi, što ga je stavilo »na čekanje«.


A onda je Ustavni sud nedavno donio pomalo neuobičajenu presudu koja kaže kako je zakon uglavnom ustavan, ali tumačenje i njegova primjena mora biti u skladu s autonomijom kolektivnom pregovaranja koja je jedno od tremeljnih prava zaštićenih Ustavom.


Na redovnim je sudovima da da detaljno odluče o onom što je zakonom neriješeno. S tim se dio sudaca ne slaže, smatrajući kako je to posao zakonodavca, a ne sudova. Što se tiče Ustava, neustavan je u dijelu izostanka ikakvih mjera predostrožnosti koje bi osigurale da se interesi članova pojedinih profesionalnih skupina ili sektora jednostrano ne zanemare kada se postojeći kolektivni ugovori zamjenjuju.


Stoga zakonodavac najkasnije do kraja iduće godine mora popraviti zakon. A dok god Vlada ne popravi sporne zakonske odredbe, kolektivni ugovor manjinskog sindikata može biti zamijenjen samo ako se na vjerodostojan način dokaže da sindikat koji organizira većinu zaposlenih u poduzeću, u okviru svog kolektivnog ugovora »ozbiljno i učinkovito« pokriva interese članova manjinskog sindikata.


Sudeći prema toj presudi, manjinski sindikati i dalje će imati moć u rukama. Doduše, nešto oslabljenu jer na »eskluzivne« kolektivne ugovore ne mogu računati. Svoja prava »pokrivat« će kroz kolektivi ugovor većinskog sindikata u poduzeću, što znači i da će sindikati morati malo više razgovarati jedni s drugima i uvažavati specifičnosti pojedinih struka. Mali sindikati zadovoljni su presudom Ustavnog suda, jer im nije oduzeta sloboda udruživanja, kao i pravo na pregovore i akcije.