Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 4
Sutra: 15° 15° 4
17. studenoga 2019.
Riječ stručnjaka

Nevidljive opasnosti na brodu: Kako se zaštititi i spriječiti tragedije poput one na Hvaru

Ivo Cagalj/PIXSELL
Ivo Cagalj/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 15. kolovoz 2019. u 11:30 2019-08-15T11:30:00+02:00

Opasnost od prisustva otrovnih i eksplozivnih plinova te benzinskih para se (pre)često zanemaruje kada je riječ o sigurnosti na plovilima

Povodom tragedije koja se dogodila na Hvaru, gdje je zbog trovanja ugljičnim monoksidom na brodu jedna osoba preminula, a dvoje djece životno ugroženo, objavljujemo dio teksta Vilija Liovića, stručnjaka za plinodojave.

Podsjetimo, nakon prikupljenih dokaza i utvrđenih činjenica, jučer su zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela uhićeni i u prostorije hvarske policije dovedeni 23-godišnji vlasnik motorne jahte i 27-godišnji kapetan broda, obojica hrvatski državljani, radi provođenja kriminalističkog istraživanja, stoji u priopćenju splitsko-dalmatinske policijske uprave.

Utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su njih dvojica protivno pravilima struke, kao i izričitim tehničkim uputama u pogledu sigurnosti korištenja uređaja 8. kolovoza 2019. ugradili benzinski generator-agregat sa zračnim hlađenjem u prostor strojarnice motorne jahte. Zbog njegovog rada došlo je do istjecanja otrovnih plinova - ugljičnog monoksida u prostor potpalublja broda, odnosno putničkih kabina i posljedično trovanja putnika

Vili Liović: Nevidljive opasnosti na brodu

"Uživajući u plovidbi mirnim morem, ugodno smješteni u svoje skiperske stolice, sa povremenim pogledom na brodske instrumente i navigaciju, kontrolirajući svoj pravac plovidbe i obzor, često utonemo u osjećaj potpune sigurnosti u plovidbi. Sličan je i osjećaj kada smo dobro privezani u zaštićenoj luci opuštajući se nakon plovidbe u brodskom salonu uz finu večeru.

U isto to vrijeme, nevidljiva opasnost u plinovitom obliku, iz raznih izvora na brodu, može dostići kritičnu vrijednost koncentracije i ozbiljno ugroziti našu sigurnost. Opasnost od prisustva otrovnih i eksplozivnih plinova te benzinskih para se (pre)često zanemaruje kada je riječ o sigurnosti na plovilima. Uvidom u statističke podatke - primjerice US obalne straže: www.uscgboating.org, upozorenja koja izdaje Boat Safety Scheme (BSS): www.boatsafetyscheme.org i poneki šokantni novinski članak o nastradalim na plovilima za razonodu širom svijeta, postajemo svjesni ovog problema. 

Opasnosti od otrovnih plinova

Ugljikov monoksid (CO) je najčešći suputnik nautičara, u plovidbi korištenjem motora sa unutrašnjim izgaranjem, na sidru koristeći električnu energiju dobivenu uz pomoć brodskog generatora ili toplinu dobivenu brodskim grijačima koji koriste pogonsko gorivo. Ugljikov monoksid (CO) je plin bez boje, mirisa i okusa, ima nadimak „Tihi ubojica“ upravo zbog toga što ga ne možete vidjeti, namirisati ili bilo kako osjetiti. Ugljikov monoksid (CO) nastaje kao posljedica nepotpunog izgaranja goriva na bazi ugljika. Posljedice izloženosti ugljikovom monoksidu ovise o njegovoj koncentraciji i dužini izlaganja. Koncentracija CO-a, i otrovnih plinova općenito, mjeri se u dijelovima na milijun (parts per million = ppm), gdje 10.000 ppm iznosi 1% volumena. Izlaganje ugljikovom monoksidu u koncentracijama do 70 ppm ne mora uzrokovati pojavu simptoma.

Kako se koncentracija CO-a penje i prelazi 100 ppm, pri dugotrajnoj izloženosti simptomi postaju vidljiviji: glavobolja, vrtoglavica, mučnina i slabost . Pri koncentraciji od 200 ppm, simptomi se pojavljuju nakon 2-3 sata dok dugotrajnija izloženost može uzrokovati nesvjesticu, nakon nje i smrt. Koncentracija CO-a od 800 ppm uzrokuje smrt prilikom izloženosti 2-3 sata dok će 12.800 ppm uzrokovati smrt za 1-3 minute. Kako se početni simptomi lako mogu pripisati morskoj bolesti, gripi ili lošoj večeri, potrebno je najprije provjeriti mogućnost trovanja ugljikovim monoksidom. 

Dušikovi oksidi (NOx), koji nastaju izgaranjem u dizelskim motorima, su dušikov oksid (NO) i otrovan dušikov dioksid (NO2). Prvi se stvara NO, a zatim NO2, koji brzo prodire u pluća gdje se spaja s hemoglobinom i proizvodi spojeve koji blokiraju njegovu normalnu funkciju. Posljedice su smanjene funkcije dišnog sustava, a u kombinaciji sa CO ovaj plin izaziva i smrtna trovanja. Koncentracija 10-20 ppm može uzrokovati blage iritacije nosa i grla, 25-50 ppm može uzrokovati edem što dovodi do bronhitisa ili upale pluća, a razina iznad 100 ppm može uzrokovati smrt gušenjem zbog nakupljanja tekućine u plućima. Često nema simptoma za vrijeme izlaganja, osim prolaznog kašlja, umora ili mučnine. 

Osobu kod koje je ustanovljeno trovanje otrovnim plinom potrebno je izvesti na sviježi zrak, uključiti ventilaciju ukoliko je ugrađena, omogućiti prirodnu ventilaciju na brodu otvaranjem vrata, prozora i ostalih otvora koji služe ventilaciji, te ukloniti uzrok nastanka povišene koncentracije otrovnog plina. U plovidbi se ispušni plinovi motora mogu „vraćati“ u brod zbog nepovoljnog smjera vjetra ali i uslijed efekta „povlačenja“.

Boat_1

  

Ovaj aerodinamični efekt „stvara“ područje niskog tlaka na krmi u koji se „uvlače“ ispušni plinovi ispunjavajući kokpit i kabinu. Otvaranjem prozora i otvora omogućiti će strujanje zraka kroz brod i značajno smanjiti posljedice ovog efekta. 

Boat_2

Boravak u luci ili na sidru, ne umanjuje opasnost od trovanja otrovnim plinovima. Sve češća je navika i luksuz nautičara u vrućim ljetnim noćima imati uključen generator zbog klimatizacije kabina. Sličan slučaj je u hladnim danima sa grijanjem. Ispušni plinovi generatora vrlo lako mogu, kroz otvore, početi ispunjavati unutrašnjost broda. Ovdje nesretna okolnost može biti ta da posada spava, što situaciju čini još gorom. 

Boat_3

Ponekad i najveća pažnja nije dovoljna. Ugljikov monoksid se na vaš brod može neopaženo „ukrcati“ sa susjednog broda na vezu koji koristi generator.  
 

Boat_4

Kako se zaštititi? 

Plovila za rekreaciju su registrirana plovila i kao takva su podložna tehničkim pregledima. Već sam obavezni pregled će utvrditi ispravnost osnovnih brodskih sustava te ukazati na moguće probleme i nedostatke. Ipak, ovi pregledi znaju biti površni tako da neki nedostaci mogu proći nezapaženo. Zajedno sa starošću plovila stari i plinski sustav, sustav goriva i sl. Problematične mogu biti naknadne ugradnje dodatnih dijelova ovih sustava ili popravci poznanika „koji se u to dobro razumije“.

Vlasnik plovila ili skiper ima odgovornost za sebe i svoju posadu u pogledu sigurnosti na brodu. Redovitim pregledima svih brodskih sustava mogu se otkloniti opasnosti od istjecanja plinova i para goriva. Razumno korištenje generatora, grijača, plinskih kuhala i brodskih motora uz ispravno ventiliranje brodskih prostora, eliminirati će mogućnost trovanja otrovnim plinovima.  

Ugašen motor i generator na vezu nije samo stvar elementarne pristojnosti prema susjedima-nautičarima kao što i svako zatvaranje boce plina nakon kuhanja nije stvar pretjerane pedantnosti. Sve to ima poprilične veze i sa sigurnosti na brodu.

Ipak, i najboljima se događaju nezgode i nesreće, često uz naknadno utvrđen čudan splet okolnosti. Rizik se povećava proporcionalno neiskustvu skipera i posade, problematičan je i charter zbog nepoznavanja iznajmljenog plovila i njegovih „tajni“.

Dobrodošla pomoć u sigurnosti na brodu i sprječavanju posljedica uzorkovanih ovim nevidljivim opasnostima u plinovitom obliku je elektronički uređaj koji ih može „namirisati“ odnosno detektirati – Detektor plina. 

Detektor plina je uređaj koji konstantno mjeri koncentraciju plina u zraku svoje okoline i u slučaju povišene koncentracije alarmira opasnost zvučnim i svjetlosnim signalom. Ovaj uređaj može umjesto nas uključiti ventilaciju kako bi se provjetrio prostor i smanjila opasna koncentracija npr. Uglikovog monoksida (CO). Ukoliko detektor plina osjeti ispuštanje LPG-a, odmah će zatvoriti ventil plina, čak i kada posade nema na brodu. Opasnu koncentraciju benzinskih para u motornom prostoru detektor plina će dojaviti alarmom te će je pokušati smanjiti uključenjem ventilacije motornog prostora i ukoliko je izveden za tu namjenu, može spriječiti startanje motora a time i opasno iskrenje.

Detektori plina na plovilima se u načelu sastoje od 2 osnovna dijela: kontrolna jedinica i senzor(i). 

Kontrolna jedinica prima i obrađuje mjerne podatke dobivene od senzora, po podešenim alarmnim pragovima za svaki pojedini nadzirani plin aktivira upozorenja i alarme putem zvučnih i svjetlosnih signala, te putem svojih releja upravlja ventilacijom u brodu, ventilacijom motornog prostora i ventilom koji isključuje plinski LPG sustav.  Releji se mogu koristiti za upravljanje nečim drugim, po potrebi, potrebno je pritom voditi računa o dozvoljenoj prekidnoj struji releja detektora plina. Izlazni alarmni signali detektora plina se mogu slati u brodsku NMEA mrežu korištenjem odgovarajućih modula putem njihovih analognih i digitalnih ulaza.

Senzori, koristeći razne mjerne metode, vrijednosti koncentracije plina pretvaraju u električne veličine. Pouzdanost detektora plina ovisi upravo o kvaliteti senzora koje koristi. Ovdje je kvaliteta, kao uostalom i kod svega ostaloga na brodu, povezana sa cijenom. Jeftiniji poluvodički senzori često su uzrok lažnih alarma, što dovodi do nepovjerenja u detektor plina. Naročito treba izbjegavati detektore plina koji koriste jedan senzor za detekciju više plinova. U konačnici ovakav detektor bude na brodu najčešće – isključen. Pouzdani detektori plina koriste elektrokemijske, katalitičke ili infracrvene senzore koji su izrađeni za detekciju točno određenog plina ili pare goriva. 

Senzori se u svojem radu „troše“ te ih je potrebno kalibrirati u vremenskom intervalu po uputama proizvođača, najčešće je to jednom godišnje".

Ilustracije: Vili Liović

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.