Želim iza sebe uređeniju i moderniju kompaniju – David Sopta / snimio Ivica Tomić
Ako se otvori opcija kupnje polovnog broda, ali pod uvjetom da je riječ o dobroj ponudi i kvalitetnom brodu, pažljivo ćemo to analizirati i reagirati na tržištu, no mi smo državna tvrtka i želimo graditi brodove u hrvatskim brodogradilištima
Novi predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta imenovan je na ovu dužnost prije svega desetak dana. Ne krije kako je još uvijek u procesu primopredaje dužnosti i fazi upoznavanja sa svim detaljima poslovanja Jadrolinije, ali u svom prvom velikom razgovoru za hrvatske medije ipak otkriva najvažnije ciljeve u četverogodišnjem mandatu. Sopta je relativno nepoznat hrvatskoj i riječkoj javnosti, iako ima zanimljiv životopis. Radio je u Croatia Lineu, bio je zamjenik ministra vanjskih poslova 2004. i 2005. godine, a zatim je uglavnom radio kao menadžer u osiguravajućim društvima.
Imate vrlo malo radnog iskustva u tvrtkama vezanim uz pomorstvu i brodarstvu. Smatrate li da vam je to ozbiljan minus u radu u Jadroliniji?
– Moj prvi posao bio je u »Croatia Lineu« gdje sam svakodnevno bio u doticaju s brodovima i svim aspektima održavanja brodova.
Jadrolinija je velika korporativna kompanija i ne čini je samo predsjednik Uprave, već i niz stručnjaka u svojim područjima rada na vrlo odgovornim pozicijama članova Uprave, izvršnih direktora i rukovoditelja, inspektora te svi zajedno kao tim pridonosimo odgovornom ispunjavanju zadaća. Sigurno se u poziciji predsjednika Uprave neću susprezati od donošenja odluka i držanja pravog smjera razvoja i podizanja efikasnosti poslovanja. Godine iskustva u visokom menadžmentu, vođenju međunarodnih i nacionalnih poslovnih projekata, kao i iskustvo u diplomaciji su ozbiljan temelj za tako nešto.
Smatrate li da je za vaše imenovanje bilo presudno članstvo u HDZ-u?
– Vlasnik Jadrolinije je Republika Hrvatska, a hrvatska Vlada je jasno definirala uvjete i kriterije za izbor vodstva Jadrolinije. Imali smo javni natječaj, imali smo intervjue i provjere i tu sam ispunio uvjete. Smatram da su ti kriteriji najbitniji za imenovanje, a sve ostalo je manje važno.
Nužna analiza
Jeste li obavili primopredaju i kako ocjenjujete stanje u kompaniji koje ste zatekli?
– Primopredaja je u tijeku i prolazi sukladno propisanim procedurama, korektno s obje strane. Prerano je govoriti o stanju u kompaniji. Za to su potrebne kvalitetne stručne analize koje zahtijevaju određeno vrijeme kako bismo stekli temeljiti uvid, uvidjeli dobre i lošije strane sustava te povukli poteze za poboljšanja. Jadrolinija ima 70 godina tradicije, lider je hrvatskog pomorstva, kompanija koja iza sebe ima bogatu povijest i značaj, lider treba biti i dalje. Imamo odgovornost donositi odluke koje će Jadroliniji dugoročno osigurati vodeću poziciju te svojim poslovanjem direktno ili indirektno doprinijeti razvoju otoka, gospodarstva i turizma RH.
Ostaju li Alan Klanac, Marko Čičin Šain i Miljenko Antić u Jadroliniji? Želite li i vi da ostanu i na kojim ih dužnostima eventualno vidite?
– Oni imaju svoje menadžerske ugovore i mi smo im obvezni ponuditi radna mjesta u skladu s njihovom naobrazbom i potrebama kompanije. Prošloj Upravi istekao je četverogodišnji mandat te će im sukladno ugovorima biti ponuđena adekvatna radna mjesta. Isključivo je na njima odluka žele li nastaviti svoj poslovni put u Jadroliniji.
Naslijedili ste od bivše Uprave strateški dokument razvoja Jadrolinije u kojem se predviđa do 2027. nabavka čak 26 brodova od čega su 23 novogradnje. Taj program obnove flote vrijedan je čak 281 milijun eura. Smatrate li taj plan realnim?
– Analizirat ćemo sve odluke i svaki segment poslovanja, pa tako i taj strateški dokument. Osnovna ideja je da pokušamo podići kvalitetu usluga, odnosno da Jadrolinija na najvažnijim linijama ima brže, mlađe, veće i komfornije brodove nego danas, ali i da osigura dostupnost do svakog otoka na što ugodniji i efikasniji način. Brojke će se možda morati revidirati i uskladiti. To jest velika svota i ambiciozan plan, ali za konačnu procjenu potrebna je temeljita stručna analiza.
Najveća prednost
Ministar Oleg Butković je već nekoliko puta javno kazao kako od Jadrolinije očekuje snažno investiranje u obnovu flote. Očekuju se brzi i konkretni rezultati?
– To je točno. Modernizacija flote zadatak je broj jedan. Analiziramo stanje svih brodova u floti, a istovremeno intenzivno razgovaramo s pomorskim stručnjacima u brodarstvu, projektantima, procjenjujemo mogućnosti i kapacitete pojedinih brodogradilišta. Tradicija, pomorci i flota osnova su našeg poslovanja i naša najveća prednost i snaga. Snažnim investiranjem sredstvima iz vlastite akumulacije i povoljnim zaduživanjem na tržištu kapitala možemo napraviti pozitivne pomake u obnovi flote.
Što je prioritet? Kupovina polovnih brodova u inozemstvu ili ugovaranje novogradnji?
– Mi smo državna tvrtka i želimo graditi brodove u hrvatskim brodogradilištima, to je prioritet. Ako se otvori opcija kupnje polovnog broda, ali pod uvjetom da je riječ o dobroj ponudi i kvalitetnom brodu, pažljivo ćemo to analizirati i reagirati na tržištu.
U ovom trenutku Jadrolinija, barem kratkoročno nije spremna krenuti u gradnju serije brodova?
– Postoje projekti brodova, koji se u kratkom roku mogu i poboljšati ili prilagoditi potrebama kompanije tako da u jednom razumnom roku možemo biti spremni za objavu natječaja. Pokušat ćemo tu biti brzi i efikasni. To je naš najvažniji cilj i počeli smo na tome raditi.
Obvezni ste provoditi javne natječaje. Kako osigurati gradnju brodova na domaćim navozima?
– Jadrolinija je obveznik javne nabave, ali za izgradnju brodova koji su karakteristični za ovo područje, naše otoke i obalu, potrebna su i specifična znanja i iskustva koja su bitna, uz cjenovni aspekt svake ponude. Vjerujem da hrvatska brodogradilišta mogu i moraju konkurirati bilo kojem inozemnom brodogradilištu po cijeni i kvaliteti.
Kakva je bila turistička sezona za Jadroliniju?
– Podaci su još nepotpuni i neslužbeni, ali je sigurno da će ova sezona biti bolja od prošlogodišnje, koja je bila rekordna. Očekujemo povećanje prometa za oko 6 posto.
To znači da će Jadrolinija do kraja godine ponovo oboriti rekord prometa i imati 12 milijuna putnika?
– Svi sadašnji pokazatelji trenutno govore da ćemo imati više od 12 milijuna putnika ove godine, što bi bio rekordan promet. Nadam se da će tako i biti, jer ipak treba vidjeti kakav će promet biti u preostalim mjesecima i kakve će biti vremenske prilike, koje također mogu utjecati na konačni rezultat.
Osmišljavanje modela
Vlada je početkom godine objavila kako se vraća dužobalna linija Rijeka-Dubrovnik, ali od toga zasad nema ništa. Mislite li da je ovu liniju moguće ponovo uspostaviti, odnosno koliko bi to koštalo?
– Počeli smo raditi na osmišljavanju modela po kojem bi ta linija mogla biti profitabilna. Mislim da je resorno Ministarstvo mora donijelo dobru odluku o povratku te linije, ali sada moramo analizirati broj ticanja, luke ticanja, kapacitet, vrstu broda i sami karakter linije. Uz dobar marketing i prodaju, uz ticanje određenih luka, ne samo Rijeke i Dubrovnika, jer na primjer opcija može biti da se linija produlji prema Crnoj Gori ili do Venecije, sigurno je moguće povećati profitabilnost linije. Treba razmisliti i o brandiranju karakteristika kružnog putovanja na toj liniji. Različite su opcije moguće, a intencija je pronaći financijski održiv model. Vremena kada je »Liburnija« održavala liniju su definitivno prošla, takve subvencije nisu realne, ali ta linija ubuduće može biti i svojevrsna promocija hrvatskog turizma o čemu ćemo razgovarati i s predstavnicima HTZ-a i resornog Ministarstva turizma. Vjerujem da dužobalna linija Rijeka – Dubrovnik može pronaći svoju nišu na tržištu i tu ćemo tražiti rješenja i novi model u suradnji s Vladom i Ministarstvom mora.
U Jadroliniji je već dugo prisutno nezadovoljstvo predstavnika sindikata zbog izostanka socijalnog dijaloga i nepotpisivanja kolektivnog ugovora. Što namjeravate učiniti?
– Jedan od prvih koraka ove Uprave je uspostaviti dobru komunikaciju s predstavnicima oba sindikata, jer je za kompaniju poput Jadrolinije, socijalni dijalog od iznimne važnosti. Dat ću maksimalnu podršku nastojanjima da što prije dogovorimo i potpišemo kolektivni ugovor. Cilj je da kroz pregovore i zajedničke odluke poboljšamo status svakog zaposlenika Jadrolinije na obostrano zadovoljstvo vodeći pritom računa o objektivnim financijskim mogućnostima kompanije.
Dijalog sa sindikatima
Postoji li mogućnost za povećanje plaća u tvrtki?
– Da, postoji ta mogućnost. Ne bih govorio o postocima, ali je i to tema za razgovor. Činjenica je da desetak godina nije bilo povećanja plaća, ali je isto tako činjenica da moramo biti odgovoran gospodarstvenik, dugoročno i precizno odrediti razinu ukupnih rashoda, koji neće ugroziti poslovanje, plan obnove flote ili ambiciju da zadržimo linije i lidersku poziciju na Jadranu. Moja poruka je da želimo kao nova Uprava krenuti u jedan kvalitetniji dijalog sa sindikatima. Osim povećanja plaća postoje i različiti modeli kojima se mogu poboljšati radni uvjeti i zadovoljstvo zaposlenika, primjerice kroz nabavku bolje opreme, ali i kroz uvođenje edukacije pomoraca, koja je po meni zapostavljena. Imamo znanje i iskustvo generacija pomoraca i želimo da se ona prenose na mlade djelatnike na moru i kopnu.
Govorite o stečenom znanju djelatnika Jadrolinije?
– To je znanje velika vrijednost ove kompanije. Kad netko dođe i zaposli se treba dobiti mentora i proći edukaciju i ne smijemo dozvoliti da nam ljudi prirodnim odljevom odlaze u mirovinu, a da nisu imali priliku prenijeti svoje znanje na ljude koji će ih naslijediti. Možda je dobar primjer koordinatora Splitskog plovnog područja Ante Mrvice i želja mi je da on i nakon odlaska u mirovinu bude prisutan u kompaniji, jer sigurno ima iskustvo i znanje vrijedno svakog respekta.
Namjeravate li mijenjati zatečene kadrove u kompaniji i zapošljavati nove?
– Odgovorno tvrdim kako niti jedan zaposlenik Jadrolinije radi promjene Uprave neće ostati bez radnog mjesta, a poslovanje i potrebe Društva definitivno će imati utjecaja na buduća zapošljavanja, posebice kada govorimo o zanimanjima koja imaju direktnu vezu s modernizacijom i unapređenjem poslovanja. Tamo gdje bude neophodno, pogotovo u upravljačkom segmentu, tražit ćemo druga rješenja, ali prvenstveno u samoj kompaniji ukoliko je to moguće.
Hoće li Jadrolinija u vašem mandatu kupovati polovne brodove u inozemstvu i tko će biti zadužen za kontrolu tržišta?
– Imamo Službu za razvoj i poslovanje u čijoj je ingerenciji razvoj flote. Također je tu i tehnički sektor, koji određuje gabarite i karakteristike broda koji su potrebni. Član Uprave zadužen za tehnički sektor je Predrag Govorčin. Kontrola i procedura javne nabave će se poštovati i sve će u tom segmentu biti transparentno.
U kuloarima se već dugo nagađa o korupciji u Jadroliniji, pogotovo kad je riječ o poslovima nabave. Imaju li takve tvrdnje osnova i namjeravati li mijenjati ustrojstvo kad je riječ o nabavi i kontroli ugovora?
– Bilo bi neodgovorno od mene u ovom trenutku izaći s takvim tvrdnjama. No, mogu reći kako sam svjestan značaja procesa nabave, kako je transparentnost u istima nužnost, a ne opcija, te ću stoga odgovorno biti uključen i posvetiti puno veću pažnju i u ovaj dio svakodnevnog poslovanja Društva.
Zadnja kupnja bio je katamaran »Vida«. Namjeravate li i vi pokušati kupiti katamaran?
– Da, to je sigurno jedna od primarnih zadaća. Reagirat ćemo ako se ukaže prilika na tržištu. Ali željeli bismo također i ponuditi gradnju katamarana hrvatskim brodogradilištima, koja tehnološki mogu graditi aluminijski brod. Koliko znam nismo gradili katamarane u Hrvatskoj i to bi za hrvatske navoze bio pozitivan iskorak.
Kvalitetnija usluga
U prvom valu raspisivanja javnih natječaja za koncesioniranje najprofitabilnijih linija na Jadranu Jadrolinija je zadržala sve svoje linije. Hoće li tako biti i kod natječaja koji tek slijede, pribojavate li se konkurencije?
– Cilj Jadrolinije jest u okviru mogućnosti svoje flote zadržati postojeće linije koje imamo, a što se tiče subvencioniranih trajektnih linija uvjereni smo da ćemo dobiti sve linije koje sada imamo. U segmentu brzobrodskih linija imamo malih brodara, koji imaju svoja mikro tržišta i predstavljaju konkurenciju. One brzobrodske linije za koje imamo interes vjerujem da ćemo ih i dobiti. Jadrolinija se nikoga ne boji, ali uvažava sve ostale brodare. No, definitivno postoji potreba nabave novih katamarana, jer je tu potrebno podmladiti taj dio flote.
Obzirom na višegodišnju nisku cijenu nafte na tržištu, što utječe i na smanjenje rashoda kompanije, postoji li mogućnost smanjenja cijena karata?
– Cijena karte je bitno niža u Hrvatskoj u odnosu na cijene u nekim drugim zemljama, primjerice u Italiji ili Grčkoj. Otočani imaju subvencionirane i jako povoljne cijene, što je dobro i tako treba ostati, jer time skrbimo o potrebi razvoja otoka. Već dugo nije bilo poskupljenja karata, što također govori da su cijene na prihvatljivoj razini. Prioritet je uz postojeće cijene karata povećati komfor putovanja za svakog putnika Jadrolinije.
Kako mislite povećati komfor putovanja na brodovima?
– Različitim detaljima, povećanjem razine i raznolikosti ugostiteljske usluge na brodovima, popravljanjem razine informiranja o turističkoj ponudi, bržom i jednostavnijom kupnjom karata, kvalitetnijom web stranicom, dostupnijim informacijama oko pristaništa i organizacije ukrcaja u lukama o čemu ćemo razgovarati s predstavnicima lučkih vlasti. Razvijat ćemo i karticu »Jadrolinija2go« i nastojati još bolje koristiti sve online platforme kako bismo olakšali putnicima kupnju karata.
Osobna odluka
Što je vama osobno motiv za dolazak u Jadroliniju? Pretpostavljam da ste bili i bolje plaćeni kao menadžer u osiguravajućim društvima?
– Riječ je o profesionalnom izazovu. Ja sam rođeni Riječanin, već 14 godina živim u Zagrebu i sada se vraćam doma, što mi je drago. Želja mi je svoje stečeno iskustvo tijekom poslovne karijere uložiti u dobrobit i razvoj Jadrolinije. Cilj mi je ostaviti iza sebe uređeniju i moderniju kompaniju, koja je strateški važna za Rijeku i cijelu Hrvatsku.
Treba li Jadroliniju privatizirati?
– To je pitanje za vlasnika, dakle za hrvatsku Vladu. Mogu samo izreći svoje mišljenje, a to je da za sada, s obzirom da je Jadrolinija od strateškog i razvojnog značaja za RH, ne vidim potrebu za privatizacijom kompanije.
Imali ste u karijeri kratki period od nekoliko godina tijekom kojeg ste se bavili visokom politikom i diplomacijom kao pomoćnik ministra vanjskih poslova u vrijeme mandata Miomira Žužula i Kolinde Grabar-Kitarović. Zašto ste napustili karijeru u politici i diplomaciji i vratili se biznisu?
– Odlazak iz diplomacije bio je moja osobna odluka. Ja sam u Ministarstvu vanjskih poslova bio zadužen za razvoj gospodarske diplomacije te sam tada surađivao sa svim najvećim hrvatskim tvrtkama. Iz tog perioda intenzivne suradnje sa svim gospodarstvenicima i menadžerima dobio sam jedan širi i bolji pogled na gospodarstvo što mi je bilo od velike koristi u budućoj karijeri.
