Sporne ''prekvalifikacije''

NASTAVNICI NEZADOVOLJNI ‘Obrazovna reforma je samo brdo improvizacije s lošim ishodom’

Ljerka Bratonja Martinović

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

Dva desetljeća otvaraju se brojni odsjeci, a imamo sve manje učenika. Ne samo da će dio nastavnika ostati bez posla, nego će se i odsjeci početi zatvarati, kaže profesor Miljenko Hajdarović



ZAGREB Nakon strke koja se digla zbog izjave Ivana Vrdoljaka da će se profesori povijesti prekvalificirati za nastavu informatike, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak već danima javnosti objašnjava kako će prekvalifikacija biti samo unutar pojedine nastavničke struke, a i potrebe za prekvalifikacijama neće biti velike, jer će dualno obrazovanje s dodatno srezanim predmetima ići samo tamo gdje poslodavci za to pokažu interes, osiguraju praksu, a isti interes iskažu i škola i učenici.


Koncept koji bi se primjenjivao na nastavni kadar u takvim slučajevima je sljedeći: pojedini općeobrazovni predmeti u dualnom obrazovanju u srednjim strukovnim školama se zadržavaju, a dio ih ulazi u strukovne predmete, za koje će se nastavnici moći prekvalificirati unutar svoje struke. Tako se zadržavaju hrvatski, strani jezik i matematika, a umjesto povijesti kao općeobrazovnog predmeta, staklari na primjer uče povijest staklarstva, za što se mogu doškolovati nastavnici povijesti.


Reforma obrazovanja


Reforma obrazovanja





Ne vide se novosti


Nastavnicima općeobrazovnih predmeta koji nemaju punu satnicu ponudit će se dodatno obrazovanje za strukovne predmete koji su im bliski, ističe ministrica. Ima i drugi primjer: ako profesor biologije nije ispunio kompletnu satnicu, može je, na primjer, popuniti tako što će kozmetičarima predavati ljekovito bilje, anatomiju ili nutricionizam. U dualnom obrazovanju dimnjačara više nema kemije, no ona se zadržava u strukovnom dijelu obrazovanja, u dimnjačarstvu, a ostaje i ekologija kao dio biologije.



Dio onoga o čemu danas govori ministrica Divjak predviđeno je kurikulumom pisanim još u vrijeme Nevena Budaka kao voditelja tima za Strategiju obrazovanja. – Ne smatram spornim da profesor umjesto opće povijesti, ili uz opću povijest, predaje i povijest struke. Nešto tako i predvidjeli smo kurikulumom. Takve potrebe neće biti mnogo, ali pojedinci će osjetiti promjene – kaže Budak, koji zamjera što o toj temi nije provedena stručna ili javna rasprava.


U dualnom obrazovnom programu prodavača i kozmetičara učit će se komunikologija u strukovnom dijelu, za čije se podučavanje također mogu prekvalificirati nastavnici, veli ministrica. Što na to kažu nastavnici? Profesorica biologije s kojom smo razgovarali čudi se izvlačenju ovakvog primjera prekvalifikacije u struci, jer nastavnici biologije za to ne trebaju nikakvu prekvalifikaciju.

– Pa to nije ništa novo. Mi to već godinama radimo. Kao profesor biologije i kemije, predavala sam sijaset predmeta u strukovnim školama, primjerice dijetetiku, ljekovito bilje… Ne vidim tu nikakve novosti, a za druge predmete koje nisu moja struka ne mogu se prekvalificirati ako ne upišem novi fakultet – veli ova zagrebačka profesorica.


Miljenko Hajdarović, profesor povijesti u Srednjoj školi Čakovec, ne vidi logike u objašnjenjima ministrice Divjak.


Pred gotov čin


– U dualnom sustavu nemate predmet koji bi se zvao povijest staklarstva, nego nekoliko nastavnih sati posvećenih toj temi. To nije radno mjesto za profesora povijesti – kaže. Smeta ga što se projekt dualnog strukovnog obrazovanja nije osmislio do kraja, nego se sve stavilo pred gotov čin. Trebalo je, kaže, napraviti projekciju kako će to funkcionirati kroz nekoliko godina, i na vrijeme reći koliko će nastavnika biti višak. »To bi ozbiljna država učinila, ali mi to očito nismo«, veli Hajdarović. Višak profesora povijesti postoji, na devet odsjeka povijesti svake se godine producira i koju stotinu viška nastavnika, upozorava čakovečki profesor. Ali reorganizacijom visokog obrazovanja, upisnim kvotama, nije se dosad bavio nitko od prosvjetnih vlasti. »Dva desetljeća otvaraju se brojni odsjeci, iz političkih ili drugih razloga, a to će doći na naplatu. Imamo sve manje učenika. Ne samo da će dio nastavnika ostati bez posla, nego će se i odsjeci početi zatvarati«, ocjenjuje Hajdarović, koji aktualnu reformu vidi kao »brdo improvizacije s lošim ishodom«.