Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je u nedjelju da će nastavak njezina ministarskoga mandata označiti nastojanje da postavi dva temelja za razvoj hrvatske kulture, a to su reforma kulturnoga sustava i kvalitetna priprema za novu financijsku perspektivu povlačenja novca iz europskih fondova.

Gostujući u nedjelju u emisiji »Nedjeljom u 2«, ministrica Obuljen Koržinek objasnila je kako pitanje reforme kulturnoga sustava možda može zvučati nezanimljivo, jer bi puno zvučnije bilo da će se izgraditi neki veliki muzej a, dodala je, bit će i muzeja i investicija. Smatra da »smo u tranziciji ostali negdje na pola puta i nismo do kraja izašli iz SIZ-ovskog (samoupravne interesne zajednice) sustava organiziranja i financiranja kulture«.

Istaknula je kako bi voljela u svome ministarskom mandatu taj cijeli zakonodavno– institucionalni sklop prilagoditi današnjem vremenu kako bi današnji umjetnici mogli puno bolje komunicirati sa svojim kolegama u Europi i stvarati u okruženju primjerenom današnjem vremenu.

Uz napomenu kako je i drugi temelj zapravo vezan institucionalno, minsitrica je rekla kako Hrvatska ima velike mogućnosti da već sada povuče puno novca iz europskih fondova za kulturu što, rekla je, ne znači da ne treba inzistirati i na povećanju izdvajanja za kulturu iz državnoga proračuna što sada iznosi 0,91 posto BDP-a. Ocijenila je da u prvoj financijskoj perspektivi nismo dovoljno dobro definirali potrebe kulturnoga sektora.

»Sve što ću raditi u sljedeće dvije godine, a radimo i na boljem povlačenju financijskih sredstava, jest stvoriti temelj da kultura – ne samo kulturna baština, već i kulturne i kreativne industrije, te svi naši poduzetnici koji rade u kulturi mogu povući taj novac«, najavila je Obuljen Koržinek.

S tim u vezi, dodala je kako su nacionalna financijska sredstva uvijek ograničena, ali svakako tebaju i rasti.

Dio novinarskih pitanja odnosio se i na zakonske okvire u medijima i kulturi – nove zakone, izmjene, prijepore o postojećima.

Ministrica kulture istaknula je kako je ove godine u središtu planiran zakon o elektroničkim medijima, odnosno najavila je da izmjene toga zakona ‘idu’ u četvrtom kvartalu ove godine. Ponovila kako je već rečeno da će se iduće godine raditi na zakonu o medijima, a otvorit ćemo i dva propisa Zakona o HRT-u i Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) koji će, dodala je, vjerovatno trebati samo izmjene i dopune.

Na pitanje treba li vlasnicima portala i društvenih mreža »nametati zakonske odredbe«, ministrica je podsjetila kako su zakoni i etička načela za područje elektroničkih medija koji su urednički oblikovani, što se odnosi i na portale, jasni i definirani s razmjerno visokim etičkim načelima, a da je druga tema ako se zakoni ne provode onako kako su napisani i ako se ne poštuju utvrđena etička načela.

Podsjetila je također kako za sadržaje koji se distribuiraju putem društvenih mreža ne postoje zakoni ni na europskoj razini i dodala kako su se sada »veliki globalni igrači na području društvenih mreža udružili u platformu i kroz proces samoregulacije podižu standarde«. –

Na tvrdnju novinara tjednika »Novosti« Igora Lasića, iz priloga emitiranoga u emisiji ‘Nedjeljom u dva« kako je »ministrica potrošila godinu i četiri mjeseca mandata da bi izigrala europske propise o neprofitnim medijima«, ministrica kulture je podsjetila kako je »Lasić i 2. studenoga prošle godine postavio isto pitanje i istim tonom«.

U emitiranom prilogu bio je i komentar predsjednika Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Saše Lekovića na izmjene medijskoga zakonodavstva koji smatra »kako se ponovno ne čini jasnim redoslijed kojim će se mijenjati medijsko zakonodavstvo, a za sada se pokušava jedino skupiti radna skupina koja rad na donošenju zakona o elektroničkim medijima«.

Leković pak smatra kako bi bilo logično da se najprije napravi najprije medijska strategija, a osvrnuo se i na Zakon o HRT-u, odnosno na odredbu da se ravnatelj HRT-a bira u Saboru što je, dodao, od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, slučaj još jedino u Latviji. Dodao je i kako je čuo da je u Ministarstvu kulture osnovan Odbor za medije, ali da ne zna tko je u tome odboru.

Uz napomenu kako »gospodin Leković dobro zna tko je u Odboru za medije«, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako ju je »prilično zasmetao komentar o načinu biranja ravnatelja HRT-a i strašno je kada gospodin Leković, kao predsjednik HND-a, na ovakav način inputira kako smo mi odgvorni što se ravnatelj HRT-a bira u Saboru«.

Podsjetila je da je 2009. i 2010. bila državna tajnica u Ministarstvu kulture i da su tada u širokoj javnoj raspravi u procesu pregovora o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju doneseni zakoni o HRT-u i o eletroničkim medijima koji su utvrdili vrlo demokratičnu proceduru izbora glavnog ravantelja HRT-a, a Milanovićeva Kukuriku Vlada je 2012. bez ikakve javne rasprave u nekoliko tjedna izmijenila taj zakon da bi donijela odluku o tome da se glavni ravnatelj HRT-a bira u Hrvatskom saboru.

Jedno u nizu pitanja bilo je i ono o njezinu ulasku u HDZ, odnosno je li u tu stranku ušla zbog predsjednika Vlade i HDZ-a, Andreja Plenkovića, a u odgovoru Obuljen Koržinek podsjetila je da je dužnosti u resoru kulture uvijek obnašala u HDZ-ovim vladama, primjerice dok je ministar bio Božo Biškupić.

Što se pak tiče njezina stajališta o tome treba bi ratificirati Istanbulsku konvenciju, Obuljen Koržinek, rekla je da ne može o tome dati meritornu ocjenu, ali smatra kako je glavnina rasprave o toj konvenciji ideologizirana kao što su, smatra, ideologizirana i brojna pitanja u kulturi.

Na pitanje i konstataciju novinara »kako surađuje sa svojim savjetnikom Ladislavom Ilčićem koji joj je nametnut«, ministrica je odgovorila da se s Ilčićem ne slaže u mnogim stavovima koje on iznosi kao predsjednik HRAST– a, ali da s njim surađuje u onim pitanjima za koja je Ilčić zadužen u Ministarstvu kulture.

U dijelu pitanja vezanih uz kazalište bilo je i ono – smatra li da bi Ministarstvo kulture moglo financirati najnoviju predstavu »Šest lica traži autora« redatelja Olivera Frljića, a Obuljen Koržinek odgovorila je »kako ju jako ljuti to što se doima kao da je Frljić cijelo hrvatsko kazalište, a toliko je drugih predstava koje također govore o ozbiljnim društvenim problemima«.