Foto Darko Jelinek
Čini se da će u zakonu ostati period u kojem dužnosnici neće moći u upravljačke strukture, posebice privatnih kompanija, godinu dana nakon odlaska iz, primjerice, Vlade ili Sabora
ZAGREB Neslužbene informacije o tome da bi ministar financija Zdravko Marić mogao otići u privatni sektor, što on nastoji demantirati, aktualizirale su ponovno raspravu o izradi novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Dio kritika na prijedlog novog zakona, koji je Ministarstvo uprave uputilo u javnu raspravu u kolovozu, odnosio se upravo na namjeru da se ukine ograničenje koje je dužnosnicima priječilo da se godinu dana nakon prestanka dužnosti zaposle u upravi ili nadzornom odboru trgovačkog društva. Kolovoški prijedlog značio je da se dužnosnike više ne šalje na »hlađenje« na godinu, pa se tri mjeseca nakon toga pojavilo tumačenje da bi te promjene Mariću mogle osigurati nesmetano zapošljavanje u upravi Adrisa, a brzo je i zakonski prijedlog dobio naziv lex Marić.
No, čini se da će u zakonu ostati period u kojem dužnosnici neće moći u upravljačke strukture, posebice privatnih kompanija, godinu dana nakon odlaska iz, primjerice, Vlade ili Sabora. Opcija u kojoj nije bilo »hlađenja« nije se svidjela ni nekim članovima Vlade kad se na koordinacijama raspravljalo o zakonu, kako dozanjemo, i prijedlog će se nastojati popraviti kroz dogovore.
Ministar uprave Lovro Kuščević kazao nam je da će »period hlađenja« sigurno ostati, ali da će se ipak dodatno urediti, te da se on osobno zalaže da ga se u nekim slučajevima ukine, ali ne i kad su u pitanju odlasci dužnosnika u privatne tvrtke.
Zakon sljedeće godine
Kuščević je smiješnim nazvao i pokušaj novinara da povežu te izmjene s mogućim odlaskom ministra Marića u privatni sektor, a čini se da novi zakon neće biti ni usvojen prije sljedeće godine.
Kuščević kaže da tekst prijedloga koji je bio u e-savjetovanju nikako nije završni Vladin prijedlog. Na našu opasku da je u tom prvotnom prijedlogu nestala odredba koja je priječila zapošljavanje dužnosnika u upravljačkim tijelima trgovačkih društava, Kuščević kaže da će tek nakon usuglašavanja stavova u međuvladinim resornim tijelima Vlada izaći sa svojim prijedlogom. On se nada da će se to dogoditi do kraja godine, što znači da bi zakon tek tada mogao biti prihvaćen na Vladi i poslan u parlament. Kako će zakon biti upućen u redovitu proceduru i imat će dva čitanja malo je vjerojatno da će biti usvojen u ovoj godini.
Kuščević ističe i da u novom zakonu mora postojati period »hlađenja« da bi se spriječilo dužnosnike da eventualno zloupotrijebe u nekom kasnijem poslu svoju prijašnju poziciju, te se on zalaže da se to izbaci samo u dijelu u kojem se radi o prelasku iz državne tvrtke u državnu tvrtku.
– Zakon o sprječavanju sukoba interesa odnosi se i na menadžere u tvrtkama koje su u većinskom vlasništvu države i kad nekome završi mandat, primjerice u HEP-u, on ne može godinu dana dobiti isti posao u drugoj državnoj tvrtki, iako je možda odlično vodio pravne i financijske poslove, a za državu bi bilo dobro da ga opet angažira, pojašnjava Kuščević. Na primjedbu da je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa njegov prvotni prijedlog protumačilo baš tako, da nestaju sva ograničenja, Kuščević je odgovorio da bi i Povjerenstvo trebalo bolje naučiti da je zakon samo onaj prijedlog koji Sabor usvoji.
Odbijanje stručnjaka
Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kaže da je Povjerenstvo, kao i hrvatska javnost, dosad vidjela samo prijedlog koji je bio objavljen na e-savjetovanju i iz kojeg je u potpunosti nestalo ograničenje za zapošljavanje dužnosnika nakon završetka mandata, na što su, među ostalima, dali i primjedbu dok je savjetovanje trajalo.
S promjenama koje bi se odnosile na članove uprave državnih tvrtki, odnosno s mogućnošću da se za njih ukine period od godinu dana u kojem ne mogu prihvatiti upravljačku poziciju u drugoj državnoj kompaniji, slaže se i Povjerenstvo i to stoji u primjedbama koje su dostavili Ministarstvu uprave.
– Ta je promjena prihvatljiva, ali ne i da za dužnosnike u potpunosti nestane ograničenje. Vidjet ćemo što će biti u prijedlogu koji će doći na Vladu pa ćemo se onda o njemu moći i očitovati. Za sada je prijedlog iz kolovoza jedini o kojemu možemo govoriti, kaže Novaković.
I dok Kuščević smatra da period »hlađenja« za dužnosnike mora ostati, njegov kolega iz Vlade, potpredsjednik za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić mišljenja je da ograničenje nije dobro jer se tako odbija potencijalne stručnjake iz privatnog sektora da dođu u Vladu ili na neka druga mjesta i pomognu razvoju države.
– Nije mi normalno da ne mogu raditi ili biti član uprave trgovačkog društva kad odem iz vlade. Ne znam zašto ‘period hlađenja’ – rekao je Tolušić kojem je prihvatljivo ograničenje samo ono koje bi priječilo zapošljavanje u poduzeću iz resora iz kojeg ministar dolazi.
Sadašnja regulativa, uvjeren je on, odbija potencijalne kadrove koji mogu doći u Vladu i pomoći razvoju države i efikasnijem radu ministarstava te naglasio kako bi cilj zakona trebao biti to promijeniti.
– Zašto bi netko s pozicije gdje ima 20-30 tisuća kuna, kao odličan menadžer, došao u vladu na 15 ili 17 tisuća, da bi mu poslije toga bio onemogućen povratak na radno mjesto s kojeg je došao – zapitao se Tolušić.
