ZAGREB Saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović ustvrdio je u utorak da su zatezne kamate glavni uzrok stvaranja vojske ovršenih i blokiranih te najavio da će predložiti novi Ovršni zakon koji će onemogućiti blokade i poništiti dugove na temelju nemoralnih i nepoštenih zateznih kamata i troškova ovrha.

»Hrvatska je treća među članicama EU-a po visini zateznih kamata, što je kumovalo eksploziji dugova i blokiranih građana«, rekao je Lovrinović na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru poručivši da bez oslobađanja građana od tereta neotplativih dugova nema demokracije, slobode i napretka u Hrvatskoj.

Iznio je podatak da od sadašnjih 24 milijarde kuna, koje duguje 260.000 blokiranih građana, na zatezne kamate otpada preko 50 posto. To je teret koji nitko ne može izdržati i takvi dugovi su neotplativi. Statistika pokazuje da je 95 posto svih dugova blokiranih staro više od godinu dana, kaže Lovrinović.

Ustvrdio je kako je način formiranja zateznih kamata u Hrvatskoj protivan Ustavu jer je diskriminatoran i nemoralan i kao takav ugrožava temelje gospodarstva i društva.

U Hrvatskoj je do 2015. godine osnovicu za formiranje zateznih kamata određivao HNB, uzevši eskontnu stopu kao referentnu vrijednost na koju se za građane nadograđivalo tri, a za gospodarstvo pet posto. Stoga su zatezne kamate za gospodarstvo u Hrvatskoj od 2002. do 2017. godine bile čak 8,5 do 11 postotnih bodova više od onih u Austriji i Njemačkoj, što je dodatno gušilo ionako prezadužena i nelikvidna poduzeća.

Osim toga, takvim zateznim kamatama nanesena je ogromna šteta građanima. »U proteklih dvadesetak godina zatezna kamata u Hrvatskoj je dostizala čak 30 posto, što je stvaralo i povećavalo vojsku prezaduženih građana, koji su odlazili u blokade i ovrhe. Zatezna kamata je odigrala ulogu generatora rasta dugova, na čemu je izrasla čitava ovršna industrija, odnosno mafija«, tvrdi Lovrinović.

Založio se za drastično snižavanje zateznih kamata, model po kojemu samo HNB ili Ministarstvo financija mogu odrediti referentnu stopu za izračun zateznih kamata na temelju stope koja se stvarno koristi na tržištu, novi zakon kojim bi se poništili svi dugovi nastali pretjerano visokim zateznim kamatama, da HNB, a ne banke određuje bazu za izračun zateznih kamata te za određivanje jedinstvene ili opće stope zateznih kamata.

»Ovakav monetarni sustav je neodrživ jer kontinuirano proizvodi blokade građana, koje nema niti jedna zemlja EU-a«, ističe Lovrinović dodajući kako je jasno da su prethodne, kao i ova Vlada štitile interese banaka, a ne građana.