Povećanje računa za električnu energiju, koji će na naplatu kućanstvima i gospodarstvu početi dolaziti već sljedeći mjesec, izazvat će poskupljenje roba i usluga, ali i otpuštanje dijela zaposlenih – poručuju poslodavci, napominjući kako će neki morati poskupljivati ono što proizvode, a drugi, koji si zbog konkurencije poskupljenja ne mogu dozvoliti, morat će otpuštati. Krajnje potrošače najesen čeka, nema sumnje, lančano poskupljenje.

Razlog će mu biti podizanje naknade za obnovljive izvore energije, koju svi potrošači – i kućanstva i gospodarstvo, plaćaju na računima za struju. Ona nije poskupljivala od 2013. godine, i do rujna je iznosila tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu, i za kućanstva, i za gospodarstvo. U međuvremenu je država sklopila velik broj novih ugovora s proizvođačima struje iz obnovljivih izvora, od kojih je dužna otkupiti svu struju koju proizvedu, a čija je cijena i triput veća od konvencionalno proizvedene pa s tako niskom naknadom novca više nema dovoljno. Zanimljivo je, međutim, kako je do prije neki dan u Vladi vrijedila računica po kojoj je, da bi se namirilo sve »obnovljivce«, dovoljno bilo poskupljenje na 7,5 lipa po kilovatsatu, no onda se, preko noći, došlo do 10,5 lipa.

Novi teret

S ovolikim poskupljenjem će struja kućanstvima i dalje biti nešto jeftinija nego prošle godine, budući da je od početka ove godine i PDV na isporuku struje kućanstvima snižen na 13 posto. Udar će, međutim, doživjeti gospodarstvo, za koje PDV nije mijenjan, a koje troši ogromne količine električne energije za proizvodnju. Država taj udar nije kompenzirala nikakvim olakšicama, kao što to čine druge EU zemlje.

Kako navodi Milka Kosanović, predsjednica Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, proizvođači rade na kalkulacijama novih troškova, koje su vrlo zabrinjavajuće i koje će imati velike posljedice. »Za primjer, tvrtki – našoj članici, koja je godišnje električnu energiju plaćala oko 400 tisuća kuna, račun će sada porasti na milijun kuna, što je iznos za pedesetak njihovih plaća«, kaže Kosanović. Informacija o poskupljenjima još nema, no poslodavci se boje da sami neće moći podnijeti novi teret, zaključuje Kosanović, dodajući kako će HUP od Vlade tražiti kompenzacijske mjere.

Nada Barišić, direktorica udruženja mlinarsko-pekarske industrije Žitozajednica navodi kako na tržištu nije dozvoljeno unutar grupacija dogovarati cijene, odnosno poskupljenja, no situacija je zabrinjavajuća. Mlinar je, kaže, već najavio poskupljenje, no najviše zbog poskupljenja brašna, koje je pak uzrokovala viša otkupna cijena pšenice. Kako navodi Milka Kosanović, kod nekih proizvođača će udio povećanja troškova zbog većih računa za struju uzimati i do 40 posto dobiti. »Uzmite za primjer nekog malog proizvođača, pekara koji broji osam, deset zaposlenih, i koji zbog većeg troška struje neće moći uopće investirati, primjerice kupiti novu vitrinu za svoje proizvode«, kaže Kosanović.

Iscrpljene rezerve

Što je poslodavac veći, veće će, dakako, biti i posljedice. Direktor tvrtke Messer Croatia Plin, Robert Mustač, za naš list kaže kako poduzeće kojem je na čelu svake 22 minute potroši onoliko električne energije koliko prosječno hrvatsko kućanstvo potroši u godinu dana. Tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom tehničkih, prehrambenih i medicinskih plinova i opreme godišnje prosječno troši 72 GWh struje, što je trošak od oko 30 milijuna kuna neto, bez PDV-a. Zapošljava 235 ljudi na šest proizvodnih lokacija od koje će jedna, u Dugom Ratu, morati biti zatvorena, čime će posao izgubiti desetak radnika.

»Ovakvo povećanje naknade nas prisiljava da tehnološki relativno zastarjelu proizvodnju na toj lokaciji zatvorimo jer tamošnje postrojenje troši 80 posto više električne energije, a novom cijenom struje proizvodnja nije više rentabilna. Nažalost, iscrpili smo sve unutarnje rezerve te ćemo vrlo brzo biti prisiljeni poduzeti nepopularne mjere istovremenog otpuštanja djelatnika te podizanja prodajnih cijena, što uvijek nosi stanovitu dozu rizika od gubitka kupaca«, kaže Mustač, direktor tvrtke koja plin distribuira, između ostalih, većini hrvatskih bolnica. Nastojat će, kao socijalno osviještena firma za bolnice plin ne poskupljivati, no više će cijene netko drugi morati platiti. Trošak električne energije Messera čini čak 60 posto udjela u ukupnim proizvodnim troškovima, pa će i povećanje naknade za »obnovljivce« za tvrtku značiti 5,4 milijuna kuna veći trošak na godinu.

Manje plaće

»Svjesni smo činjenice da Hrvatska mora poštovati preuzete obveze oko udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te smo u suradnji s HUP-om godinu dana pokušavali pronaći rješenje s nadležnim ministarstvima. Nažalost, iako je na svim pregovorima bilo istaknuto da će se povećanje naknade uvoditi postepeno da bi udar na gospodarstvo bio što manji, došlo je do jednostrane i iznenadne odluke Vlade o povećanju iznosa, koji nije bio spominjan niti na jednim pregovorima. Navedena odluka odrazit će se na smanjenje sposobnosti konkuriranja na inozemnim tržištima, tako da ćemo smanjiti izvoz u Sloveniju gdje nam se nalazi najveći kupac, što će rezultirati smanjenjem radnih mjesta prvo u logistici, a zatim i u proizvodnji«, najavljuje Mustač.

Za razliku od drugih EU država, Hrvatska u odluci o poskupljenju, koje će dovesti do drugih, lančanih poskupljenja i otkaza, nije osmislila kako tu odluku amortizirati. Mostov kadar koji je do smjene u Vladi vodio energetiku, izračunao je da je poskupljenje na 7,5 lipa dovoljno da pokrije trošak poticanja obnovljivih izvora, dok su trebale biti uvedene i trošarine »obnovljivcima«. Kako to nije učinjeno, danak će platiti svi – gospodarstvo, potrošači, opskrbljivači energije, samo će »obnovljivci« proći netaknuto. U Njemačkoj, navodi Mustač, univerzalan iznos naknade koji se plaća za obnovljive izvore iznosi 63 eura po megavatsatu, ali industrija ga plaća 1,7 eura. U Hrvatskoj svi plaćaju 14 eura. HUP je razradio njemački i rumunjski način subvencioniranja industrije i predstavio ga nadležnim ministarstvima, ali razumijevanja nije bilo – zaključuje Mustač.

Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Udruge voditelja projekata u razvoju nekretnina (developera) te direktor tvrtke F.O. Development iz Varaždina također zaključuje kako će si određeni dio maloprodaje moći dozvoliti poskupljenje, no dio njih, pogotovo modni lanci u kojima zaposleni imaju bolje plaće, donijet će odluku da te plaće smanjuju. Treća je opcija, potvrđuje i Čupić, smanjenje broja zaposlenih.