Plaće prosvjetnih radnika oruđe za borbu protiv recesije

Kriza stanjila učiteljske bušte u pola Europe

Ljerka Bratonja Martinović

Prosječna plaća učitelja u Hrvatskoj među nižima je u Europi: slabije su od nas Slovačka, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Bugarska i Češka



ZAGREB Čak je šesnaest europskih država smanjilo ili zamrznulo plaće učitelja kao odgovor na gospodarsku krizu, objavila je Europska komisija na Svjetski dan učitelja, 5. listopada.


Proračunskim su restrikcijama najteže pogođeni učitelji u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Sloveniji. Hrvatska je u skupini od dvanaest država u kojima su prosvjetarske plaće neznatno pale ili su ostale iste, zajedno s Bugarskom, Ciprom, Estonijom, Francuskom, Mađarskom, Italijom, Latvijom, Litvom, Engleskom i Lihtenštajnom.


U nešto su boljoj poziciji učitelji u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Islandu, gdje su plaće rasle u odnosu na 2010. godinu, dok se učiteljska plaća u Rumunjskoj gotovo vratila na razinu plaća prije gospodarske krize.  




  Izvješće kojim su obuhvaćene 34 europske države pokazuje da je od sredine 2010. godine do danas ekonomska kriza uzela svoj danak na plaćama učitelja i profesora, ali i drugim naknadama, primjerice regresu i dodacima na plaću.


 Grčka je tako smanjila osnovnu plaću učitelja za 30 posto i prestala isplaćivati božićnicu i uskrsni dodatak. Irska je srezala plaće novim učiteljima za 13 posto u 2011.godini, a zaposleni nakon 31. siječnja suočili su se s dodatnim smanjenjem plaće od 20 posto na račun rezanja koeficijenata. 


  Prosječna je plaća učitelja u Hrvatskoj, prema istom izvješću, među nižima u Europi: slabije od nas stoje Slovačka, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Bugarska i Češka. Prosječna je godišnja bruto-plaća učitelja u osnovnoj školi u Hrvatskoj 17.103 eura, u Češkoj 16.820 eura, u Rumunjskoj 9.614 eura, a najviše zarađuju učitelji u Luksemburgu, čak 75.471 eura godišnje. 


   Premda sve europske države obrazovanje svrstavaju među »top-prioritete«, Izvješće pokazuje da tek svaka druga država, a među njima nema Hrvatske, doista nagrađuje kvalitetan rad učitelja kroz njihove plaće.

Maksimalna je plaća starijih učitelja u Europi u prosjeku dvostruko veća od minimalne plaće novozaposlenih. Kako je u pravilu potrebno između 15 i 20 godina da bi se dosegla maksimalna plaća, udruge učitelja boje se da će ovakva politika obeshrabriti mlade ljude u školovanju za učiteljsko zanimanje. U Hrvatskoj je stanje još gore; da bi se dosegla maksimalna plaća u sustavu treba raditi čak 35 godina.


Dok su početničke plaće učitelja u Europi krajnje neatraktivne, dodaci na zaduženja i prekovremeni rad u mnogim su državama toliki da mogu dostići pa i prestići maksimalnu plaću. U Latviji, primjerice, plaća s dodacima gotovo je dvostruko veća od maksimalne osnovne plaće, a slično je u Danskoj, Litvi, Poljskoj, Slovačkoj i još nekim državama.



    Luksemburg  75.471   Danska    46.152   Portugal     34.727   Italija     26.359   Poljska    22.170   Hrvatska    17.103   Češka     16.820   Mađarska   14.419   Slovačka   13.968   Rumunjska   9.614