Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
19. rujna 2017.
Dolazak crnih dana se odgađa

KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE Kamate nikad niže, ali navale na banke nema

KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE  Kamate nikad niže, ali navale na banke nema
KREDITI POVOLJNI JOŠ GODINU-DVIJE Kamate nikad niže, ali navale na banke nema
Autor:
Objavljeno: 13. rujan 2017. u 21:33 2017-09-13T21:33:00+02:00

Razdoblje niskih kamata moglo bi potrajati još godinu do dvije, kažu bankari, i to zahvaljujući gospodarskom oporavku u Europskoj uniji i Hrvatskoj, te prošlotjednoj najavi Europske središnje banke da će zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca. Analitičari Raiffeisen banke upozoravaju ipak da se kreditni bum, kakav je u Hrvatskoj vladao prije krize, zasad vjerojatno neće ponoviti

ZAGREB Krediti u Hrvatskoj trenutačno su najpovoljniji u dva posljednja desetljeća, jer kamate nikad nisu bile niže. Usprkos tome što mnogi financijski analitičari već pet godina redovito najavljuju »kraj jeftinog zaduživanja i skok kamata«, život ide posve drugim smjerom. Dolazak crnih dana se odgađa, a bankari neprekidno poboljšavaju uvjete za dužnike, bilo da je riječ o državi, poduzećima ili građanima. Štoviše, bankari ne isključuju mogućnost boljih dana za kreditiranje, dok su analitičari RBA jučer upozorili i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga države.
– Razdoblje niskih kamata može potrajati sljedećih godinu dana do dvije, procijenila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u najnovijem priopćenju. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i prošlotjedna najava Europske središnje banke (ESB) da će zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca, kažu u Udruzi.

Naime, ESB će nastaviti svakog mjeseca ubrizgavati injekciju od 60 milijardi eura u financijski krvotok, usprkos stalnim pritiscima iz Njemačke da prekine to nezapamćeno tiskanje novca. U prošlim dvjema godinama ESB je europsko tržište novca poplavio s 2.000 milijardi natiskanih eura, što je pridonijelo povećanju potražnje i gospodarskom oporavku na kontinentu, ali je izazvalo i mjehure na burzama.

Pala cijena novca

– To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite, te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita – objašnjavaju u HUB-u.
Da je cijena novca u Hrvatskoj pala nezamapćeno nisko, pokazuje podatak HUB-a prema kojem banke trenutačno odobravaju nove stambene kredite uz prosječne kamate od 4,16 posto. To je barem upola niža cijena nego prije 15 godina. Još 2012. godine isti su se krediti odobravali uz više od 6 posto kamata. Sada se potrošački krediti odobravaju uz prosječnih 6,57 posto, prema podacima za drugo tromjesečje. Najskuplje je zaduživanje putem kreditnih kartica, gdje prosječne kamate sada iznose 9 posto.

Međutim, navale građana na banke nema. To priznaju i bankari, iako HUB primjećuje da se nakon šest-sedam godina krize, koja je bila obilježena kreditnom sušom, u Hrvatskoj naslućuje oporavak kreditiranja ne samo stanovništva, nego i poduzeća. Analitičari Raiffeisen banke u redovitim izvješćima upozoravaju da se kreditni bum, kakav je u Hrvatskoj vladao prije krize, danas vjerojatno neće ponoviti. Država, poduzeća i građani ušli su u krizu prezaduženi, pa im je još uvijek najčešća briga kako se riješiti kreditnog tereta, a ne kako stvarati novi – usprkos gospodarskom oporavku.
Osim toga, nekadašnji kreditni bum teško će se ponoviti i zato što se situacija za hrvatske građane u prošlih osam godina jako promijenila. Mladi ljudi i njihove obitelji, koji najviše troše i kojima treba najviše kredita, danas imaju daleko nesigurnija radna mjesta nego prije krize. Golem dio njih je nezaposlen, a među onim koji su zaposleni velik dio radi privremene ili povremene poslove. Poduzeća ih izbjegavaju primati u stalni radni odnos, zbog politike labavljenja odnosa na tržištu rada. To znači da mladi ljudi danas imaju sve manju kreditnu sposobnost. Nisu sigurni platiše, a takvima banke oklijevaju davati veće i dugoročnije kredite, poput stambenih.

Poboljšali su se i kreditni uvjeti poduzećima. Još prije pet godina bilo je uobičajeno da banke daju tvrtkama kredite uz 8 posto kamata. U drugom tromjesečju ove godine prosječne kamate na kratkoročne kredite poduzećima pale su na 4,2 posto, a na dugoročne (do pet godina) iznosile su 4,1 posto. Naravno, riječ je o novim kreditima i to samo za poduzeća koja mogu dobiti kredite. Prema ocjeni hrvatskih banaka, proteklih nekoliko godina više od 80 posto hrvatskih poduzeća bilo je kreditno nesposobno. Banke su, prema samokritičkim riječima Bože Prke, prvog čovjeka Privredne banke Zagreb, »uskraćivale kredite poduzećima koja ih trebaju, a nudile kredite onima koji ih ne trebaju«.

Lakše i državi

Najveće kreditno poboljšanje proteklih godina osjetila je hrvatska država, odnosno Ministarstvo financija koje se u njezino ime i zadužuje. Kad bi se ovog trenutka htjelo zadužiti na 10 godina putem državnih obveznica u inozemstvu, Ministarstvo bi platilo samo 3,3 posto kamata na dug u dolarima, a 2,2 posto na dug u eurima, prema podacima iz dnevnih izvješća PBZ-a.

Ukratko, hrvatska država se nikad u povijesti nije zaduživala tako jeftino. Prije krize plaćala je šest do sedam posto kamata. U jeku krize, početkom 2012. godine, kamate su državi skočile na osam posto, a otada su padajućem trendu. Ako se želi kratkoročno zadužiti putem trezorskih zapisa, Ministarstvo financija trenutačno plaća bankama samo 0,2 posto kamata na tri mjeseca, dok je početkom 2012. morala za to platiti čak 5 posto.
Budući da prinosi (kamate) na državne euroobveznice nastavljaju padati, analitičari RBA početkom tjedna su ocijenili da vjerovnici, očito, vide Hrvatsku »manje rizičnom«, što otvara »mogućnost skorog poboljšanja kreditnog rejtinga« države.

Povijesne razine

Podsjetimo, zbog rekordne turističke sezone državni proračun trenutačno bilježi neočekivano visoke prihode, a ekonomisti procjenjuju i nastavak gospodarskog oporavka zemlje.

Iako su kamate u Hrvatskoj na najnižim povijesnim razinama, one su ipak veće od europskog prosjeka, prema podacima HUB-a. Za državu, poduzeća i građane u Hrvatskoj krediti su skuplji nego u većini članica EU-a. Unatoč padu cijene novca, kamatna marža banaka u Hrvatskoj iznosi 2,83 posto, što znači da bankari u našoj zemlji na kamatama zarađuju više nego u ostalim članicama EU-a. Dobit banaka u Hrvatskoj i dalje je visoka, a na godišnjoj razini trenutačno se kreće oko 3,2 milijarde kuna, prema podacima HUB-a.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka