Ovaj tjedan je Radna skupina za izradu novog Ovršnog zakona, koja je formirana još u studenom prošle godine, konačno održala prvi sastanak nakon prošlogodišnjeg konstituirajućeg, i zasad je teško doznati koje promjene planiraju u odnosu na postojeći zakon koji je zadnji put mijenjala upravo sadašnja Vlada i to sredinom prošle godine.

Tek započet posao

Na zakonu će se raditi cijele godine, a kako nam je potvrđeno, za početak se krenulo od toga da treba smanjiti troškovi ovrha i to čak i za 40 posto. Na pitanje znači li to da će se intervenirati i u odvjetničke tarife, koje određuje Odvjetnička komora, naši sugovornici odgovaraju da je moguć model po kojem bi se, kao i u Obiteljskom zakonu za trošak razvoda, odredio maksimalni iznos.

No, naši izvori napominju da je put do određivanja troška ovrha još dugačak jer je Radna skupina tek započela posao. Postoje i razmišljanja da se ovrhe ponovo vrate pod okrilje sudova, odnosno da se smanji uloga javnih bilježnika i Fine. No, u prilog tome ne ide procjena da bi zatrpavanje sudova s nekoliko stotina tisuća dodatnih predmeta zapravo samo značilo da će se do rješenja dulje čekati, što onda znači veći trošak kamata.

Iako je intencija zakona zaštititi i olakšati poziciju građanima kojima prijeti ovrha, naši sugovornici iz radne skupine i Ministarstva pravosuđa napominju da nikako ne treba ići u drugu krajnost i stvarati klimu koja će pogodovati neplaćanju računa jer i vjerovnici koji nastoje naplatiti svoja potraživanja moraju biti zaštićeni.

No, to upozorenje nekako i nije u skladu s predizbornim najavama HDZ-a koji je uz ostalo obećao da će »blokiranim građanima otpisati dug prema državi, lokalnim jedinicama te komunalnim i drugim državnim poduzećima do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate«. Kako doznajemo u HDZ-u od te ideje još se nije odustalo, ali jednako tako HDZ je napustio ideju da od ovrhe izuzme jedinu nekretninu. Kako bi se što bolje pripremili za izradu zakona u Ministarstvu su zatražili i podatke o tome s koliko novca građani raspolažu nakon što završe u ovrsi, odnosno nakon što im je blokiran račun.

Različita rješenja

U tom slučaju dio njihovih primanja završava na zaštićenom računu i prema podacima koje je Ministarstvo dobilo od Fine 395 tisuća građana otvorilo je više od 460 tisuća računa. Uz to skupljali su podatke i od bankarskog sektora o tome koliki je bio promet po tim računima i procjene kažu da je u prošloj godini bio veći od pet milijardi kuna. U prosjeku je na oko 200 tisuća tih zaštićenih računa mjesečno bilo najviše do dvije tisuće kuna, što sigurno nije dostatno za život, posebice ako se radi o obitelji.

No, pokazalo se i da ima odstupanja i da su na tim računima završavali i iznosi od nekoliko desetaka ili nekoliko stotina tisuća kuna i oni su obično otvoreni prije blokade. Još je to jedan argument da za sve blokirane ne može postojati isto rješenje, pa tako i u slučaju da se Vlada odluči na socijalnu mjeru otpisa duga do visine prosječne plaće.